hvala ti za sve

I Danijel Subašić rekao ‘zbogom’ reprezentaciji

Igor Kralj/Pixsell

Nakon Vedrana Ćorluke i Marija Mandžukića, od reprezentativnog se dresa oprostio i zadarski vratar Danijel Subašić.

Subašić se od reprezentacije i navijača oprostio putem društvenih
mreža, a njegovu objavu prenosimo u cjelosti.

“Dragi navijači hrvatske reprezentacije,

došlo je vrime da se i ja nakon 10 godina u reprezentaciji
oprostim od najdražeg nam dresa. Bilo je ovo dugo putovanje, još
od prvog poziva 2008. i ispunjenja sna jednog ‘golmančića’ iz
Zadra, a potom puno truda i rada, kao i godine strpljenja na
klupi da postanem broj jedan – odnosno meni omiljeni
23. Želim zahvaliti svim trenerima od srca – od svakoga od
vas sam puno naučio! Hvala puno svim ljudima u HNS-u što su nam
uvik bili tu pri ruci za sve što nam je tribalo, što su činili
sve da nam ništa ne fali i da budemo svi zadovoljni, sritni i
zdravi.

Ovu odluku donija sam puno prije SP-a jer sam htio zaključiti
reprezentativnu karijeru s nastupom na Svjetskom, što je bio
jedan od mojih snova. Svatko od nas ima neki rok trajanja, i na
nama je procijeniti koliko dugo možemo igrati. Možda sam mogao
još jedan ciklus odigrati, ali to bi možda bilo previše. Ovako
želim da moji dragi kolege koji čekaju svoju priliku ostvare
svoje snove kao što sam i ja ostvario igrajući za Hrvatsku – na
mladima svijet ostaje i oni su hrvatska budućnost. Moj put je
došao do tu, i do svjetskog srebra u svetom dresu za kojeg
sam davao cilog sebe, časno i ponosno svaku utakmicu. Iako ih,
doduše, nema puno, to je manje bitno – najvažnije od svega je da
sam ispunjen i sritan čovik što sam moga igrati za moju domovinu
i najlipši dres na svitu. Hvala svim suigračima, bez vas
ništa ne bi imalo smisla. Proživljavali smo teške trenutke skupa,
ali proveli isto tako zajedno puno lipih. Ovo zajedništvo,
skromnost i prijateljstvo iz Rusije pamtit ću cili svoj život. O
utakmicama neću pričati; pričali smo na terenu skupa, jedan za
drugoga, bacali se na glavu, plakali od sriće, igrali pod
injekcijama, gutali tablete k’o bombone, sve za nas, za naš dres,
za naš narod, za našu povijesnu svjetsku srebrnu medalju. 

Sva klupska natjecanja ne mogu se usporediti ni blizu igranju za
hrvatsku reprezentaciju, osjećaju i emocijama pri intoniranju
Lijepe naše prije svake utakmice.
Hvala vam svima od srca na bezuvjetnoj podršci.

Ona je ljubav koja ne može proć. 

Zauvik jedan od Vas Vaš Suba.

Iznad svih VATRENI”

Dragi navijači hrvatske reprezentacije, došlo
je vrime da se i ja nakon 10 godina u reprezentaciji oprostim
od najdražeg nam dresa ��. Bilo je ovo dugo putovanje, još od
prvog poziva 2008. i ispunjenja sna jednog ‘golmančića’ iz
Zadra, a potom puno truda i rada, kao i godine strpljenja na
klupi da postanem broj jedan – odnosno meni omiljeni 23 ��
Želim zahvaliti svim trenerima od srca – od svakoga od vas
sam puno naučio! Hvala puno svim ljudima u HNS-u što su nam
uvik bili tu pri ruci za sve što nam je tribalo, što su
činili sve da nam ništa ne fali i da budemo svi zadovoljni,
sritni i zdravi ❤ Ovu odluku donija sam puno prije SP-a jer
sam htio zaključiti reprezentativnu karijeru s nastupom na
Svjetskom, što je bio jedan od mojih snova. Svatko od nas ima
neki rok trajanja, i na nama je procijeniti koliko dugo
možemo igrati. Možda sam mogao još jedan ciklus odigrati, ali
to bi možda bilo previše. Ovako želim da moji dragi kolege
koji čekaju svoju priliku ostvare svoje snove kao što sam i
ja ostvario igrajući za Hrvatsku – na mladima svijet ostaje i
oni su hrvatska budućnost. Moj put je došao do tu, i do
svjetskog srebra � u svetom dresu za kojeg sam davao cilog
sebe, časno i ponosno svaku utakmicu. Iako ih, doduše, nema
puno, to je manje bitno – najvažnije od svega je da sam
ispunjen i sritan čovik što sam moga igrati za moju domovinu
i najlipši dres na svitu �� Hvala svim suigračima, bez vas
ništa ne bi imalo smisla. Proživljavali smo teške trenutke
skupa, ali proveli isto tako zajedno puno lipih. Ovo
zajedništvo, skromnost i prijateljstvo iz Rusije pamtit ću
cili svoj život. O utakmicama neću pričati; pričali smo na
terenu skupa, jedan za drugoga, bacali se na glavu, plakali
od sriće, igrali pod injekcijama, gutali tablete k’o bombone,
sve za nas, za naš dres, za naš narod, za našu povijesnu
svjetsku srebrnu medalju � Sva klupska natjecanja ne mogu se
usporediti ni blizu igranju za hrvatsku reprezentaciju,
osjećaju i emocijama pri intoniranju Lijepe naše prije svake
utakmice. Hvala vam svima od srca na bezuvjetnoj podršci ��
Ona je ljubav koja ne može proć ❤ Zauvik jedan od Vas Vaš
Suba Iznad svih VATRENI 2018��

Objavu dijeli Danijel Subasic (@danijel.subasic) Kol
15, 2018 u 2:37 PDT

Što nadodati osim – hvala ti za sve, Suba!

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest