U dijelu paviljona 1 Zagrebačkog velesajma niknut će prava, grijana atletska dvorana i već od listopada biti u funkciji sa svim sadržajima potrebnim za treninge i natjecanja tijekom zimske sezone, istaknuto je na predstavljanju projekta koje je održano u ponedjeljak u prostoru budućeg reprezentativnog atletskog zdanja
Dvorana će se prostirati na 9000 metara kvadratnih u dijelu
paviljona 1, koji se nalazi na zapadnoj strani Zagrebačkog
velesajma, imat će kružnu stazu od 200 metara sa četiri pruge,
sprintersku stazu od 60 metara sa šest pruga, skakališta za skok
u vis, skok u dalj i troskok te bacalište kugle. Skakači motkom
će za svoje skakalište u punoj visini morati pričekati drugu fazu
adaptacije postojećeg prostora kako bi se i dodatnim zahvatom
dobila potrebna visina.
U prostoru dvorane će biti smještena teretana, svlačionice, a na
teleskopske tribine će se moći smjestiti 200 gledatelja.
“Ovo je bila gradonačelnikova originalna ideja.
Desetljećima se u Zagrebu razgovaralo o izgradnji nove atletske
dvorane. Međutim, gradonačelnik se sjetio da postoji prostor na
Velesajmu koji se da urediti“, rekao je pročelnik
Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić
prezentirajući projekt atletske dvorane.
“U tijeku je priprema arhitektonskog natječaja,
a slijedi i izgradnja zatvorenog bacališta na Mladosti, koje
će biti za one discipline koje se neće moći izvoditi
ovdje“, dodao je Lovrić.
Natječaji za izvođača radova na uređenju i prilagodbi prostora
paviljona 1 je već raspisan, kao i za nabavu potrebne opreme. Za
građevinske radove je predviđen proračun od osam milijuna kuna,
dok će na nabavu opreme biti utrošeno tri milijuna kuna. Ponude
za izvođače radova bit će otvorene 25. travnja, a za opremanje
dvorane 5. svibnja. Otvorenje dvorane predviđeno je za 1.
listopada ove godine.
“Ovo je nešto što je povijesni trenutak za zagrebačku i
hrvatsku atletiku. Bili smo jedna od rijetkih zemalja u Europi
koja nema atletsku dvoranu. To će se ove godine promijeniti.
Vjerujem da ćemo u novu zimsku sezonu ući s novom dvoranom. Nadam
se da ćemo se svi naći na otvaranju 1. listopada i da će
gradonačelnik s nama trčati na natjecanju za otvorenje
dvorane“, rekao je predsjednik Zagrebačkog atletskog
saveza Marko Jakopović.
“Nisam ja nikakav vizionar. Andrea Ivančević, Ana Šimić i
Sandra Perković u Zagrebu zaslužuju da se ovo napravi. Imat
ćemo jednu od najljepših atletskih dvorana u Europi”,
istaknuo je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
“Svi ulazimo u povijest. Naši atletičari već jesu u
povijesti, a prvi čovjek grada sa svojim timom će biti ponosan
kada u listopadu otvorimo ovaj pravi zagrebački, hrvatski,
europski projekt”, zaključio je zagrebački
gradonačelnik.
Jedan od onih koji je već prije dva desetljeća isticao važnost
dvorane u razvoju hrvatske atletike bio je današnji izbornik
Mladen Katalinić.
“Imao sam nekoliko atletičarki koje nisu uspjele jer nije
bilo dvorane. Hrvatska atletika je postojala prije sto
godina, postoji i danas, ali će s ovom dvoranom dobiti jednu
potpuno novu dimenziju, koja će nam omogućiti veću masovnost,
razvoj svih atletskih disciplina, veću širinu iz koje ćemo na
kraju izvući novu kvalitetu“, istaknuo je Katalinić.
“Nadamo se da će dvorana biti u pogonu barem 16 sati
dnevno. Očekujemo da će ovdje trenirati svi zagrebački klubovi,
ali i ostali hrvatski klubovi, jer će ovo biti jedina dvorana u
Hrvatskoj. U krugu od oko 400 kilometara nema dvorane, tako da će
ova dvorana biti dobra i za zagrebački turizam, jer će privući
ljude izvana koji će doći trenirati u Zagreb“, dodao je
Katalinić.
“Kapa do poda svima koji su na ovome ustrajali, od
zagrebačkih atletskih djelatnika do gradske uprave. Atletike
nigdje u svijetu nema bez pomoći države. Ateltika je javni
interes, ona je važna za društvo i to nije floskula. Ovdje je to
prepoznato na gradskoj razini, a ja očekujem da to isto tako
definiramo u nacionalnoj strategiji i programu sporta“,
istaknuo je predsjednik Hrvatskog atletskog saveza Ivan Veštić.
“Ova dvorana je priznanje svima koji su ugradili dio sebe
u upsjehe hrvatske atletike. Ipak se kreće”, zaključio
je Veštić.
