Zabilježen je pad od 73 posto u populacijama promatranih divljih vrsta u razdoblju između 1970. i 2020., prema WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta za 2024. objavljenom u četvrtak, što je svjetska organizacija za zaštitu prirode nazvala "katastrofalnim".
Indeks živućeg planeta (LPI), koji prati stanje broja populacija
divljih vrsta, uključuje gotovo 35.000 populacijskih
trendova za 5495 vrsta od 1970. do 2020.
Najveći pad zabilježen je u slatkovodnim ekosustavima (85 posto),
zatim u kopnenim (69 posto) i morskim (56 posto).
Najveću prijetnju populacijama divljih vrsta predstavljaju
gubitak i degradacija staništa, za što WWF kao uzrok navodi
ljudski prehrambeni sustav te prekomjerno iskorištavanje,
invazivne vrste i bolesti.
“Klimatske promjene predstavljaju dodatnu prijetnju populacijama
divljih vrsta u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je
zabilježen zapanjujući prosječni pad od 95 posto”, naglasio je
WWF.
Organizacija objašnjava da pad populacija divljih vrsta može biti
rani pokazatelj povećanog rizika od izumiranja i potencijalnog
gubitka zdravih ekosustava.
“Kada su ekosustavi oštećeni, oni prestaju pružati dobrobiti o
kojima ovisimo, čisti zrak, vodu i zdravo tlo za
hranu, i postaju osjetljiviji na prijelomne točke.
Prijelomna točka događa se kada se ekosustav gurne iznad
kritičnog praga, što dovodi do značajnih i potencijalno
nepovratnih promjena”, ističe WWF.
Primjer takvih prijelomnih točaka su potencijalni nestanak
Amazonske prašume i masovno odumiranje koraljnih grebena, a
organizacija naglašava da oni “imaju golemi utjecaj na cijeli
planet i mogu ugroziti sigurnost hrane i prihoda”.
Zahvaljujući učinkovitim naporima za očuvanje, piše WWF, neke su
se populacije stabilizirale ili povećale, poput planinskih gorila
u planinama Virunga u istočnoj Africi, čiji se broj povećao za
oko tri posto godišnje između 2010. i 2016. dok je u središnju
Europu vraćen europski bizon.
No, organizacija smatra da izolirani uspjesi poput tih nisu
dovoljni.
Unatoč međunarodnim sporazumima o očuvanju prirode poput
Globalnog okvira za biološku raznolikost, Pariškog sporazuma ili
ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, Izvještaj o stanju
planeta tvrdi da su nacionalne obveze i stanje na terenu “daleko
od onoga što je potrebno za postizanje ciljeva za 2030. i
izbjegavanje opasnih prijelomnih točaka”.
Tijekom narednih pet godina bit će potrebni veliki zajednički
napori za rješavanje “dvostruke krize klimatskih promjena i
gubitka bioraznolikosti, dok se Zemlja približava opasnim
prijelomnim točkama koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju
čovječanstvu”, upozorava se u izvještaju.