Međunarodna zajednica bilježi je još jedan klimatski neuspjeh: ove godine, izgubili smo šume veličine dvije površine Njemačke.
Premda smo već skoro pri kraju ciklusa do kada smo se obvezali
sami sebi spasiti šume, “kolektivno, jedva da smo napravili trag
u obuzdavanju krčenja”, kažu iscrpljeni istraživači u izvještaju
“Šume u požaru”. Prašume, iako nezamjenjive, i dalje se suočavaju
s neoprostivim uništavanjem.
Šume su uz oceane najvažnije područje koje je nužno zaštititi,
ako mislimo realizirati sve ostale klimatske probleme. Stoga je
novo izvješće organizacije koja se isključivo bavi zaštitom šuma
zabrinjavajuće. Ono kaže kako se šume i bioraznolikost “i dalje
uništavaju alarmantnom brzinom – ugrožavajući planetarno zdravlje
i dobrobit budućih generacija”.
Uništavanje se nastavlja i dalje
Međunarodna obećanja o šumama obvezala su svoje potpisnike na
zaustavljanje i poništavanje globalne deforestacije i degradacije
šuma do 2030., ističu.
“Ali, svijet nije na putu da ispuni ciljeve za šume do 2030.
godine. Naprotiv, ovo godišnje izvješće o procjeni otkriva
otrežnjujuću putanju tekuće ili rastuće globalne deforestacije i
degradacije u 2023. godini”.
Ukupna površina šuma zahvaćena degradacijom je ogromna – globalno
gledano radi se o površini dvije Njemačke u odnosu na 2022.
godinu. Degradirana su ključna područja bioraznolikosti, staništa
za dragocjene vrste ovisne o šumi. Takva mjesta izgubila su više
od milijun hektara drveća 2023. godine.
Tropski krajevi na udaru
Štoviše, bruto emisije stakleničkih plinova nastale krčenjem
šuma, kao rezultat trajnog gubitka pokrova drveća (isključujući
gubitak pokrova drveća zbog na požare), iznose ukupno 3,8
milijardi metričkih tona ekvivalenta ugljičnog dioksida. Najviše
šuma izgubili su tropski krajevi, nešto od požara, uglavnom od
namjerne sječe radi sadnje soje i iskapanja nikla za baterije za
električna auta i slične naprave.
Šumski požari sve su učestaliji i intenzivniji diljem svijeta,
uglavnom zbog klimatskih promjena koje je uzrokovao čovjek i
namjernog podmetanja požara kako bi se očistila zemlja. Ovaj
trend pogoršanja još nas više udaljava od cilja očuvanja šuma do
2030. godine.
Svijet se mora ujediniti
Istraživači apeliraju: “Ne možemo dopustiti da se ti trendovi
nastave. Svi se čelnici moraju ujediniti kako bi dali prioritet
zaštiti, očuvanju i obnovi šuma. Svijet ne može podnijeti svoje
‘uobičajeno’ iskorištavanje i uništavanje šuma i drugih prirodnih
ekosustava. Bez široko rasprostranjenog, transformativnog
prihvaćanja alternativnih ekonomskih modela, svijet neće ispuniti
svoje ambiciozne ciljeve za održivi razvoj, klimu i prirodu”.
Organizacija Climate Focus, sestrinska ovoj čije izvješće
navodimo, također donosi šest načela za financiranje šuma:
Uskladiti fiskalne politike i poticaje s ciljevima šuma i
održivog razvoja.
Povećati pristupačno i dugoročno financiranje šuma od
industrijaliziranih do zemalja u razvoju.
Otvoriti nova i dodatna privatna financiranja smanjivanjem rizika
očuvanja kombiniranim financijskim instrumentima.
Dati prioritet izgradnji kapaciteta i usmjeravanju sredstava
prema mehanizmima koji izravno financiraju lokalne aktere.
Reformirati državni dug kako bis se stvorio fiskalni prostor za
ispunjenje klimatskih ciljeva.
Povezati financijske instrumente s novim mjerama za smanjenje
uvoza roba povezanih s krčenjem šuma.