Pretražite li sintagmu "rak i prehrana" na internetu, dobit ćete stranice i stranice informacija koje mogu, ali i ne moraju biti medicinski točne. Nažalost, dezinformacije mogu dovesti do nepotrebnih i ponekad štetnih promjena u prehrani, što može utjecati na vaše zdravlje.
Čikaški liječnik Ishan Roy, usko specijaliziran za rehabilitaciju
onkoloških bolesnika, i dijetetičarka Hannah M. Manella,
zaposlena u Northwestern Medicine u Chicagu, imaju veliko
iskustvo rada s pacijentima koji žive s rakom. Zajedno
razotkrivaju neke uobičajene mitove i zablude o raku i
prehrani.
Hrani li šećer rak?
Manella kaže da je ovo najčešće pitanje koje joj postavljaju
pacijenti. Kratak odgovor je – ne možete izgladnjivati rak
izbacivanjem šećera. Ne postoje čvrsti dokazi da je šećer tvar
koja uzrokuje rak ili da njegova konzumacija ubrzava rast stanica
raka. Međutim, prekomjerna konzumacija šećera, posebice dodanih
šećera u pićima i hrani, može dovesti do pretilosti, što je važan
faktor rizika za rak.
“Dugoročne epidemiološke studije pokazuju da s većim unosom
šećera postoji mali porast u izgledima da dobijete rak. Ali ti su
izgledi mali u usporedbi s većim problemima poput pretilosti koja
nosi puno, puno veći rizik da dobijete rak nego samo unos
dodatnog šećera”, objašnjava dr. Roy. “Složeni su razlozi zbog
kojih pretilost povećava rizik od raka, ali znamo da ljudi koji
su pretili imaju veće zalihe masti, a one su često povezane s
upalom. Kada imate više upala, izloženi ste većem riziku od
mnogih vrsta raka”, objašnjava.
Pušenje i alkohol također su veliki faktori rizika. Prema dr.
Royu, “fokusiranje samo na šećer promašuje širu sliku životnog
stila kojim se želi prevenirati pojava raka”.
Mogu li umjetni zaslađivači izazvati rak?
“U ovom trenutku nema čvrstih podataka koji bi upućivali na to da
su umjetni zaslađivači izravno povezani s rizikom od raka”, kaže
Manella. Budući da trenutačno nema jasnih dokaza da zaslađivači
uzrokuju rak, Manella pita pacijente koliko im je važno da ih
konzumiraju. “Ostavljam pacijentu na volju hoće li ga ili ne želi
zadržati u svojoj prehrani”.
Treba li izbjegavati prerađeno meso?
Postoje čvrsti dokazi da konzumacija prerađenog mesa koje je
soljeno, dimljeno, suho ili s dodanim kemijskim konzervansima,
povećava rizik od raka, posebno kolorektalnog raka. Primjeri
prerađenog mesa uključuju nareske, hrenovke, kobasice, šunku,
slaninu i druge suhomesnate delicije.
“Pokušajte pronaći alternative”, kaže Manella. Ona preporučuje
pileća prsa na žaru, humus ili maslac od kikirikija, umjesto
suhomesnatih delikatesa. “Možete uzeti i hot dog. Samo pokušajte
napraviti bolje zamjene kada možete. To će vam pomoći”, poručuje
američka dijetetičarka.
Je li ketogena dijeta dobra za prevenciju raka ili recidiva?
“Nemamo jake dokaze koji bi sugerirali ketogenu dijetu tijekom
liječenja raka ili kao preventivnu mjeru”, kaže Manella. Ako
ništa drugo, objašnjava ona, dovodi ljude u opasnost od gubitka
mišićne mase, jer njihova prehrana postaje toliko restriktivna.
Gubitak mišićne mase može dovesti do daljnjih komplikacija.
Manella kaže da je dobro namjerno smanjiti ugljikohidrate jer ih
mnogi ljudi pretjerano jedu, ali također treba nastaviti jesti
dovoljno šarenog voća i povrća, koji pružaju obilje hranjivih
tvari.
Mogu li suplementi pomoći?
Američki institut za istraživanje raka i Američka agencija za
hranu i lijekove (FDA) ne podržavaju upotrebu dodataka prehrani
kao učinkovitu strategiju za smanjenje rizika od raka. Dodatke
prehrani ne regulira FDA i mogu negativno utjecati na
liječenje raka. Slična je situacija i u Europi, jer suplemente ne
regulira europska agencija za lijekove – EMA.
Manella navodi kurkumu kao primjer, biljku za koju se zna da
ometa neke kemoterapije. “Iz perspektive aktivnog liječenja, ovo
je visokorizična biljka koju ne treba uzimati jer potencijalno
može povećati ili smanjiti učinkovitost liječenja raka”,
objašnjava. “Ako se zdravo i raznoliko hranite, nema potrebe za
uzimanjem suplemenata”.
Što je s “cijeđenjem soka”? Pomaže li u zaustavljanju raka?
Konzumiranje soka od voća i povrća može biti dobar način za
dodavanje više voća i povrća u već zdravu prehranu, ali ne bi se
trebao koristiti kao jedini način za zadovoljenje osnovnih
hranjivih potreba. Cijeđenje soka značajno smanjuje unos
makronutrijenata (masti, bjelančevina), kao i količinu potrebnih
vlakana u prehrani. Mnogi hranjivi sastojci voća (polifenoli i
antioksidansi), kao i prirodni šećeri, nalaze se u vlaknima. Ova
vlakna pomažu tijelu da bolje apsorbira šećer, dok cijeđenje soka
daje veću količinu šećera.
Umjesto toga pokušajte jesti cjelovito voće i povrće, barem
polovinu preporučenog dnevnog unosa i – težite raznolikosti
prehrane. Svakodnevno prehrani dodajte proteine, cjelovite
žitarice i izvor kalcija.
Je li organska hrana bolja od konvencionalne?
Nema dovoljno dokaza da je organska hrana bolja u prevenciji raka
od neorganske hrane. Istraživanja su pokazala da organski
proizvodi sadrže malo do umjereno više nekih hranjivih tvari.
Zaključak je da što više namirnica biljnog podrijetla uključite u
svoju prehranu — organskih, konvencionalnih ili smrznutih — to
bolje. Prednosti daleko nadmašuju sve rizike povezane s
pesticidima ili gnojivima.
Korisne strategije
Možete smanjiti rizik od svih vrsta raka za gotovo 42 posto ako
se dobro hranite i ostanete aktivni. Konkretnije, cilj je jesti
uravnoteženu prehranu s raznovrsnim voćem, povrćem, cjelovitim
žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama.
Važno je i vježbati redovito. Američko Društvo za borbu
protiv raka preporuča odraslima između 150 do 300 minuta tjedno
aktivnosti umjerenog intenziteta ili između 75 do 150 minuta
tjedno aktivnosti intenzivnog intenziteta ili kombinaciju to
dvoje.
Preporuka je i da održavate zdravu tjelesnu težinu, izbjegavate
crveno i prerađeno meso. Također, važno je izbjegavati pušenje i
ograničiti konzumaciju alkohola.
Idete u dobrom smjeru, kaže Manella, ako se polovina vašeg
tanjura sastoji od voća i povrća. Predlaže da pogledate u tanjur
i zapitate se: “Gdje je boja?”.
Razmislite o prilogu salate s tamnim lisnatim povrćem, mrkvom i
crvenom paprikom, zajedno sa smeđom rižom, pilećim prsima na žaru
i zdjelom punom bobičastog voća. Jesti zdravo može biti lakše
nego što mislite.