
Na splitskom Medicinskom fakultetu u četvrtak je javnosti predstavljeno znanstveno postignuće, odnosno novi mehanizam nastanka zloćudnih tumora koje je objavljeno u jednom od najprestižnijih svjetskih znanstvenih časopisa, Nature.
Voditelj istraživanja i Laboratorija za istraživanje raka pri
Medicinskom fakultetu Janoš Terzić je objasnio je da je u otkriću
prikazan novi mehanizam nastanka zloćudnih tumora, a pronalazak
možda može imati i kliničke implikacije. Rekao je da su otkrili i
u radu pokazali novi način nastanka tumora i da bakterije iz
crijeva jednu kemikaliju pretvaraju u još opasniju kemikaliju
koja se onda taloži u tkivu mokraćnog mjehura i inducira rak.
“To je novi mehanizam, a tumor je geneza i zato je naše otkriće
vjerojatno bilo zanimljivo i objavljeno u najznačajnijem časopisu
na svijetu. To naše otkriće možda ima, a to bi studije trebale
potvrditi, i translacijsku mogućnost odnosno primjenu zato što
smo pronašli da različiti ljudi imaju različitu količinu tih
bakterija koje konvertiraju jednu kemikaliju u još opasniju”,
kazao je Terzić dodavši da se ljudi razlikuju s obzirom na
potencijal pretvorbe te kemikalije.
Ljudi bi se mogli unaprijed testirati i saznati rizik
S obzirom da su ljudi na bakterije koje imamo različito skloni
određenim tumorima, zahvaljujući otkriću u budućnosti bi se ljudi
mogli unaprijed testirati i saznati svoj rizik, dok bi se
bakterije eliminirale antibioticima ili sličnim metodama, te bi
se tako smanjio rizik nastanka tumora. Objasnio je da
tih opasnih kemikalija koje zovu nitrosamini ima u
duhanskom dimu, konzerviranoj hrani.
“Oni jednom kada se nađu u našem organizmu, odnosno stanicama,
oštećuju DNA i uzrokuju mutaciju u našim genima, a to je jedan od
osnovnih elemenata u procesu nastanka tumora”, rekao je
Terzić. Daljnja sudbina ovoga istraživanja je ono što budu
radili drugi istraživači u svijetu. Potrebno je uspoređivati
ljude na temelju potencijala konverzije jedne kemikalije u drugu,
vidjeti imaju li više tumora jedna ili druga grupa ljudi”,
odgovorio je na novinarsko pitanje.
Prorektor za znanost i kvalitetu Sveučilišta Split Igor Jerković
kaže da se radi o izuzetnom i o jednom od rijetkih radova koji je
napravljen na sveučilištu, ne izvan Hrvatske.
“Ovo je izniman uspjeh i najbolji poklon za 50. obljetnicu
Sveučilišta u Splitu koje je u znanstvenim časopisima prvi rad
objavilo 1979. godine, u 2009. godini smo postigli svjetski
prosjek, a u posljednjih pet godina polovina naših radova je u
najboljim svjetskim časopisima, naveo je Jerković.
U zaključku istraživanja se među ostalim navodi da je rak
mokraćnog mjehura 10. po učestalosti, a često je povezan s
kemikalijama poput onih u duhanskom dimu.