Broj dana u kojima temperatura doseže 35 Celzijevih stupnjeva u 20 najvećih svjetskih glavnih gradova, od Delhija preko Džakarte do Buenos Airesa, porastao je za 52 posto tijekom protekla tri desetljeća, otkrila je analiza think tanka u petak.
Više od 300 milijuna ljudi živi u 20 najmnogoljudnijih glavnih
gradova, gdje su na jedinstven način ranjivi na porast
temperatura potaknut klimatskim promjenama s obzirom na činjenicu
da asfalt i zgrade upijaju i zadržavaju toplinu.
Glavni gradovi, uključujući Delhi, Dhaku i Manilu, ove su godine
već pogođeni opasnim toplinskim valovima, što je prouzročilo niz
smrti povezanih s toplinom te zatvaranje škola.
Delhi je zabilježio svoj najduži i najintenzivniji toplinski val
u 74 godine, pri čemu je 39 dana zaredom bilo s maksimalnim
temperaturama iznad 40 Celzijevih stupnjeva od 14. svibnja do 21.
lipnja, prema podacima metorološke postaje.
Međunarodni institut za okoliš i razvoj (IIED) sa sjedištem u
Londonu je objavio analizu u kojoj je kvantificirao rastuću
prijetnju od ekstremnih vrućina u nekima od najvećih urbanih
centara svijeta.
Koristeći podatke o površinskoj temperaturi s meteoroloških
postaja u zračnim lukama, istraživači su otkrili da je od 2014.
do 2023. sveukupno bilo gotovo 6500 dana ili slučajeva kada je
temperatura u jednom od 20 gradova dosegla 35 Celzijevih
stupnjeva ili više. U desetljeću od 1994. do 2003., taj je broj
iznosio tek 4755.
“Znamo da se toplo vrijeme ne osjeti jednako u različitim
gradovima”, kazao je Tucker Landesman, istraživač IIED-a.
“Džepovi ekstremnih vrućina su vjerojatniji u određenim tipovima
četvrti i komercijalnim područjima. To je povezano s nejednakošću
i načinom na koji dizajniramo zgrade i javnu infrastrukturu”.
Indonezijski glavni grad Džakarta se suočio s najvećim apsolutnim
porastom broja dana s temperaturom preko 35 Celzijevih stupnjeva,
od 28 dana u razdoblju između 1994. i 2003. do 167 dana u
najrecentnijem desetljeću.
Seul u Južnoj Koreji je s devet dana prešao na 58, a Buenos Aires
sa sedam na 35.