Srebrnopruga napuhača (Lagocephalus sceleratus) je jedna od najinvazivnijih riba koje se trenutačno šire Sredozemljem. Potječe iz indopacifičkih voda, a do Jadrana je stigla preko Sueskog kanala.
Otrov ove ribe se zove tetrodotoksin i djeluje kao
neurotoksin koji blokira živčane impulse te izaziva smrt gušenjem
i zastojem srca. U Japanu se smatra delikatesom, usprkos tome što
svake godine oko 50 ljudi umre zbog njene konzumacije. U području
istočnog Mediterana je do 2023. godine zabilježeno 143 slučaja
trovanja ovom ribom bez smrtnih posljedica i 27 slučajeva smrti
zbog trovanja.
Možda se pitate, pa kako mala napuhača može napraviti štetu
ribarstvu…
Ali ovo nije ona mala slatka napuhača iz crtanog filma o Nemu,
ova riba može narasti do 1 metra dužine (najveći zabilježeni
primjerak je imao 110 cm i 9 kg), a u prosjeku su jedinke duge
oko 40 cm.
Osim toga, ima oštre zube u obliku kljuna kojima grize rakove,
školjkaše i trga ribarske mreže dok vadi ribu iz njih. Prilično
je agresivna i od 2003.-2023. godine u istočnom Mediteranu je
zabilježeno 28 slučajeva napada na ljude (2019. u Turskoj je
odgrizla prst djetetu, 2020. u Turskoj je ugrizla ronioca za list
na nozi, zabilježeni su napadi na ronioce kod Cipra). Ovi podaci
su iz znanstvenih radova o srebrnoprugoj napuhači iz 2019., 2021.
i 2024. godine (reference i poveznice su na kraju teksta).
Znanstvenici pozivaju da se lokalno stanovništvo i turisti
upozore na toksičnost i potencijalnu agresivnost ove vrste.
U našem moru postoje i druge tokisčne i potencijalno agresivne i
opasne vrste riba, pa pojava ove vrste nije razlog za dizanje
panike. Osim raznih vrsta morskih pasa, opasni su i golubi, raže,
pauci, škrpine, a u Španjolskoj se kupaći već nekoliko
godina upozoravaju na ušate koje grickaju u plićaku.
Kad na listu dodamo ježevi i meduze, jasno je da u moru moramo
biti oprezni.
Napuhača pričinjava velike štete ribarima u područjima gdje se
uspije razmnožiti, jer jede ribu i glavonošce iz ribarskih mreža
te trga mreže jakim zubima.
Europska unija je financirala projekt za suzbijanje
napuhače u Cipru, iz kojeg se ribarima plaća 3 eura po kg
ulovljene napuhače. Budući da u Europi ova vrsta nema
komercijalnu vrijednost, projekt je imao za cilj stimulirati
ribare da je love, kako bi se smanjila njena brojnost. U prvoj
godini provođenja projekta izlovljeno je 40 tona napuhače.
Drugi projekt financiran sredstvima EU u Grčkoj pokušava
potaknuti proizvodnju riblje hrane od napuhače, budući da se njen
otrov neutralizira na temperaturama od 160-200 stupnjeva. Cilj je
preraditi oko 1500 tona napuhače godišnje i proizvesti oko 250
tona ribljeg brašna i oko 100 tona ribljeg ulja.
Iz svega navedenog možemo zaključiti da je ovu vrstu korisno
izlovljavati, ali je nipošto ne treba konzumirati.