Film Dragana Bjelogrlića "Čuvari formule", koji je premijerno prikazan u Locarnu 4. kolovoza, bacio je novo svjetlo na transplantaciju matičnih stanica i otkrio manje poznate detalje o prvoj transplantaciji matičnih stanica, čiji su akteri bili francuski liječnici i srpski znanstvenici s Instituta Vinča
Nacionalni registar kaže da nam treba što više potencijalnih
darivatelja matičnih stanica i kažu da svatko od nas u sebi nosi
lijek koji nekome može spasiti život.
Prva transplantacija matičnih stanica obavljena je 1958. godine,
a pacijenti su bili srpski znanstvenici iz Vinče. Na pitanje kako
je to izgledalo, Glorija Blagojević iz Instituta za
transfuziju krvi kaže da iako nam se svima 1958. godina čini
dalekom, mnoge stvari se poklapaju s današnjicom.
“Patnja, bol i neizvjesnost i strah naših ozračenih
znanstvenika iz Vinče koji su to proživjeli i čekali svog donora
slika je gotovo svakog pacijenta danas koji čeka transplantaciju
i svog donora”, rekla je Blagojević.
Srpski poznati glumac i redatelj filma Dragan Bjelogrlić, prema
riječima sugovornika N1
Srbija, izrazio je bojazan da film možda ne uplaši ljude jer
je zahvat u to vrijeme bio bolan, užasan, matične stanice
prikupljane su iz koštane srži, a donori riskirali svoje živote.
“Ali to se promijenilo, medicina je neporecivo
napredovala… Ti veliki Francuzi koji su tada žrtvovali svoje
živote za tamo nepoznate strance, danas mogu biti samo dobar
primjer svim ljudima. Danas darivanje matičnih stanica nije
žrtva, već privilegija – postupak je bezbolan, siguran za
zdravlje, matične stanice se uzimaju iz periferne vene, klasičnim
darivanjem krvi”, rekla je Gloria Blagojević.
Nada se da nakon filma javnost više neće šutjeti na molbe Zavoda
za transfuziju krvi.
Sugovornik N1 Srbija naglašava da je transplantacija matičnih
stanica jedini put do izlječenja mnogih hematoloških bolesti:
“To su pacijenti koji ne reagiraju na običnu, klasičnu
kemoterapiju, moraju primati matične stanice, to su urođene
metaboličke bolesti, poremećaji imunološkog sustava. Djeca često
obolijevaju. Nažalost, sve je više pacijenata iz Srbije kojima su
potrebne matične stanice.”
Da bi netko primio transplantaciju matičnih stanica, donor mora
biti podudaran. Na pitanje što to znači, gošća N1 objasnila je da
darivatelj i pacijent moraju imati neke zajedničke karakteristike
– humane leukocitarne antigene. “Kao normalne krvne
grupe. Ti se antigeni nalaze na bijelim krvnim zrncima, a njihova
glavna značajka je iznimna raznolikost. Postoje milijuni i
milijuni kombinacija, tako da je vrlo teško da dvoje ljudi bude
slično, osim ako nisu braća i sestre. Zato je važno da nas bude
što više”, rekla je dodavši da se na taj način povećava
mogućnost pronalaska podudarnosti.
U laboratoriju Zavoda za transfuziju krvi vršimo obradu i
pripremu bolesnika i darivatelja za transplantaciju.
Dragan Bjelogrlić je donor organa, a glumci iz “Čuvara formule”
upisali su se u Registar darivatelja matičnih stanica.
“Glavni glumci pristupili su registru i na neki način
odali počast likovima koje tumače i pokazali da to nije ništa
strašno – da je to samo mala epruveta periferne krvi, kao test
krvi, i nekome daješ mogućnost da preživi i ima ima bolje
sutra”, istaknula je Gloria Blagojević.
Govoreći o pristupu Registru, kaže da onaj tko mu želi pristupiti
treba biti zdrav, bez težih kroničnih bolesti te imati od 18 do
45 godina. “Ispunite upitnik, dajte mali uzorak krvi iz
vene. To je sve. Ubacimo vas u bazu, čekate da vas pozovu,
spojite se s nekim i date mu šansu da preživi”, kazala
je.
Prenijela je neka iskustva samih darivatelja te rekla kako kažu
da je nevjerojatan osjećaj kada su nekome pomogli i da im je
nakon toga sve krenulo na bolje.
“Mislim da nakon ovog filma, kako god gledali, s bilo
koje političke strane, ili s bilo koje strane iz tog doba, moramo
shvatiti da je osnovna poruka da je humanost bila najspasonosniji
lijek. Trebamo shvatiti da svi to imamo u sebi, ako smo zdravi –
zašto ne? Tim više što su ti zahvati potpuno sigurni za
zdravlje”, zaključila je.