Korištenje klima uređaja može se smatrati sigurnim za ljudsko zdravlje samo ako se redovito održava, prema definiranim specifikacijama proizvođača, kao i kada je način rada klima uređaja podešen tako da ne ugrožava zdravlje ljudi.
Stručnjaci ističu da se klima uređaji za vrijeme pandemije ili
drugih bolesti koje se prenose zrakom trebaju koristiti na način
propisan od strane nadležnih zdravstvenih ustanova.
Posebno treba izbjegavati velike razlike u temperaturi vanjskog
zraka i temperaturi zraka klimatiziranog zatvorenog prostora.
U ljetnom razdoblju optimalna temperatura zraka u
prostoriji trebala bi biti pet do 10 stupnjeva Celzijusa
niža od vanjske temperature zraka.
Klima uređaj koji previše hladi unutrašnje prostorije, kada je
vani visoka temperatura, može dovesti do pojave glavobolje,
ukočenosti vrata i djelova tela.
Također, strujanje zraka iz rashladnog uređaja ne smije biti
usmjereno direktno na osobe koje borave u prostoriji, jer može
rashladiti izložene dijelove tijela, zbog čega se često javlja
osjećaj boli i ukočenosti u pojedinim dijelovima tijela, posebno
glavobolje.
Pojačati mjere čišćenja i dezinfekcije
Klima uređaj mora biti besprjekorno čist i samo takav uređaj
može osigurati kvalitetan zrak. Neadekvatno održavani
filteri u klima uređajima mogu biti rasadnici bakterija i virusa
koji mogu izazvati blaže i teže oblike respiratornih infekcija.
Posebno su ugroženi ljudi s već postojećim respiratornim
poremećajima. Prema riječima pulmologa, neredovito čišćenje klima
uređaja može biti okidač za razvoj raznih bolesti dišnog sustava.
Klime nisu samo leglo virusa i bakterija, već i neugodnih mirisa.
Stručnjaci Gradskog zavoda za javno zdravlje u Beogradu
preporučuju za ventilaciju i klimatizaciju zatvorenog prostora
primjenu ventilacionog sistema sa HEPA filterima, koji se moraju
redovno održavati, čistiti i mijenjati, u skladu s proizvođačkom
specifikacijom.
Operateri uključeni u održavanje i rad sustava ventilacije i
klimatizacije dužni su pojačati mjere čišćenja i dezinfekcije
ispusta, filtera, rešetki i svih dijelova sustava koji su inače
predviđeni tehničkim postupcima.
Ako uz umjetno provjetravanje postoje uvjeti i za prirodno
provjetravanje, preporuča se povremeno, svakih 30 minuta ili
jedan sat, otvoriti prozore i/ili vrata na nekoliko minuta i tako
osigurati dodatnu izmjenu zraka.
Kada treba uključiti klimu?
Rashladne uređaje treba uključiti kada je vanjska
temperatura zraka viša od 28 stupnjeva. Kada su vanjske
temperature niže, rashladne uređaje ne treba uključivati, jer se
optimalni temperaturni uvjeti mogu osigurati prirodnim
provjetravanjem zatvorenog prostora.
Važno je napomenuti da je prirodno prozračivanje prostora
najbolja mjera prirodnog pročišćavanja zraka u zatvorenom
prostoru te da, gdje god je to moguće, prostor treba što češće
prirodno provjetravati.
Osim utjecaja na zdravlje, treba računati i na manje račune za
struju ako klime ne uključujete kada je vanjska temperatura zraka
niža od 28 Celzijevih stupnjeva. Dobro održavan i dezinficiran
klima uređaj može osigurati ugodan boravak u stanu ili kući, no
za svoje zdravlje najviše ćete učiniti ako što češće prirodno
provjetravate prostorije u kojima boravite.
Visoke temperature opasne i za mlade i zdrave
Stručnjaci Zavoda savjetuju da visoke temperature izbjegavamo kad
god je to moguće, posebice u središnjim dijelovima dana kada
ljetne temperature zraka dosežu maksimum.
Obično se ističe nepovoljan utjecaj na djecu, starije osobe i
kronične bolesnike. No, visoke temperature podjednako su opasne i
za mlade i za zdrave ljude koji se često, potaknuti svojom
mladošću i zdravljem, ne pridržavaju savjeta liječnika i
preporuka o ponašanju u uvjetima visokih temperatura zraka.
Pregrijavanje tijela i toplinski udar, koji ne mora biti
posljedica izravnog izlaganja sunčevim zrakama na otvorenom, kao
i sunčanica, koji je posljedica izravnog izlaganja glave sunčevim
zrakama, u posljednje vrijeme su u značajnom porastu zbog
klimatskih promjena i globalnog zatopljenja.