Manja je vjerojatnost da će dojena djeca ili ona koja su hranjena mješavinom adaptiranog i majčinog mlijeka u prvih šest do osam tjedana života kasnije u životu imati poteškoće s učenjem ili posebne obrazovne potrebe, pokazala je studija s kojom se ne slažu svi stručnjaci.
Istraživanje koje je provelo Sveučilište u Glasgowu,
objavljeno u časopisu Plos Medicine, proučavalo je podatke o
190.000 djece. Svrha je bila bolje shvatiti kakav utjecaj na
kasniji razvoj djeteta ima prehrana u najranijoj životnoj
dobi.
Rezultati su pokazali da dojenje majčinim mlijekom u prvih
nekoliko tjedana života kasnije smanjuje rizik od razvoja
posebnih obrazovnih potreba u djece.
Kritike studije: Izostali ostali čimbenici povezani s posebnim
obrazovnim potrebama
Dr. Michael Fleming sa Sveučilišta u Glasgowu koji je vodio
studiju je rekao: “Znamo da mnoge žene imaju problema kada je
posrijedi dojenje tijekom preporučenih prvih šest mjeseci života
djeteta, no naše istraživanje upućuje na to da način prehrane
dojenčeta može utjecati na razvoj djeteta u kasnijoj dobi.”
Komentirajući studiju, dr. Danya Glaser, gostujuća profesorica na
UCL-u smatra da “korelacija nije uzročno posljedična. Uz
izostanak dojenja postoje i ostali čimbenici povezani s kasnijim
posebnim edukacijskim potrebama djeteta, poput niskog
društveno-ekonomskog statusa uz koji se vežu i zdravstveni
problemi, a ovo istraživanje to nije uzelo u obzir.”
Zbog toga su neki stručnjaci kritizirali metodologiju studije,
tvrdeći da majkama šalje “uvredljivu” i “beskorisnu” poruku.
“Ova studija implicira da bi poteškoće s kojima se susreću majke
koje imaju djecu s posebnim obrazovnim potrebama mogle biti
posljedica načina na koji su hranile djecu u najranijoj dobi”,
smatra Clare Murphy, glavna izvršna direktorica dobrotvorne
organizacije za zdravlje žena BPAS.
Stvarnost puno složenija
“Stvarnost je puno složenija. Svesti to na izbor prehrane šalje
uvredljivu i nekorisnu poruku majkama. Stoga upozoravamo da se s
oprezom gleda na rezultate ove studije.”
Dr. Rosie McNee, suosnivačica dobrotvorne organizacije za
prehranu dojenčadi Feed složila se s Murphy.
“Ovu studiju smatramo spornom. Znamo da se obrazovne potrebe
djece podudaraju s obrazovnim potrebama njihovih roditelja i
njihovim društveno ekonomskim statusom, a roditelji nad time
često nemaju kontrolu, no ova studija nije uzela u obzir taj
temeljni koncept.”
“Dijelom je to zbog baza podataka koje se koriste za istraživanje
prehrane dojenčadi, a ne sadrže neke iznimno važne informacije.”
Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije preporučuju da se
bebe doje prvih šest mjeseci. No mnoge mlade majke susreću se s
problemom kada je posrijedi isključivo dojenje djeteta u ovoj
dobi.
Istraživanje provedeno u Škotskoj
Istraživači su proučavali zdravstvene i obrazovne podatke o
191.745 djece rođene u Škotskoj od 2004. godine nadalje.
U istraživanje su uključili i podatke o tomu tko je od djece
pohađao specijalne obrazovne ustanove između 2009. i 2013.
godine.
Među sudionicima studije 66,2 posto djece hranjeno je adaptiranim
mlijekom, 25,3 posto ih je bilo dojeno, a samo u 8,5 posto
slučajeva kombinirano je dojenje s prehranom adaptiranim mlijekom
u prvih šest do osam tjedana.
Sveukupno je 12,1 posto djece obuhvaćene studijom kasnije imalo
posebne obrazovne potrebe.
Znanstvenici su usporedili način prehrane dojenčadi i rizik od
pojave posebnih obrazovnih potreba kasnije u životu.
Pokazalo se da postoji za 10 posto manji rizik od razvoja
posebnih obrazovnih potreba kasnije u životu u dojene djece i
djece kod koje su u najranijoj dobi kombinirani dojenje i
prehrana adaptiranim mlijekom u odnosu na djecu hranjenu
adaptiranim mlijekom.
Djeca koja su bila isključivo dojena bila su i manje sklona
emocionalnim ili poteškoćama u razvoju (oko 20 posto) i ostalim
zdravstvenim poteškoćama (oko 25 posto).
U djece s posebnim obrazovnim potrebama uočena je u prosjeku niža
razina obrazovanja, veća stopu izostanaka s nastave i isključenja
iz škole. Sve to dodatno je utjecalo na njihovo fizičko i
mentalno zdravlje i dobrobit.