Raynaudov sindrom ili Raynaudova bolest je pojava kod koje dolazi do pretjerane osjetljivosti na hladnoću.
Osobama s ovim sindromom će kod niskih temperatura ili kod
pojačanog stresa prsti na rukama ili nogama promijeniti boju ili
odrveniti. Liječenje ovisi o tome postoji li još neko drugo
stanje kod osobe, ali i u kojoj mjeri sindrom utječe na
svakodnevni život.
Raynaudov sindrom je prvi opisao Maurice Raynaud 1862.
godine, a može se prepoznati po gubljenju boje u prstima na
rukama ili nogama. Do ovoga dolazi zbog toga što se arteriole
(male arterijske krvne žile) koje opskrbljuju kožu krvlju stežu.
Što uzrokuje Raynaudov sindrom?
Nije poznat točan uzrok ove pojave. Zna se samo da su glavni
okidači hladnoća i stres. U nekim slučajevima do Raynaudova
sindroma može doći zbog nekog stanja ili bolesti kao što su
bolesti ili problemi s arterijama, sindrom karpalnog tunela,
uzimanje nekih lijekova ili zbog ozljede ruke ili nogu.
Jednako tako, ovaj se sindrom može i genetski naslijediti. Do
simptoma dolazi kada se krvne žile u određenim dijelovima tijela
previše suze i ne dovode dovoljno krvi, odnosno krvi nedostaje
kisika pa se mijenja boja kože.
Ipak, postoje dvije glavne vrste bolesti. To su primarni
Raynaudov sindrom i sekundarni Raynaudov sindrom.
Primarni je najčešća vrsta koju ne uzrokuje nikakvo drugo stanje
i vrlo je blago, a javlja se prije 40. godine života. S druge
strane, sekundarni se razvija kao posljedica ili nuspojava neke
druge bolesti i može biti vrlo opasan i izazvati probleme sa
srcem. Na svu sreću, ovaj oblik je i puno rjeđi. U oba slučaja je
ovaj sindrom češći kod žena.
Kako prepoznati Raynaudov sindrom?
Ovaj sindrom se može prepoznati po promjeni boje kože, koja će
prvo postati bijela, a onda i plava. Ova promjena boje kože može
biti više ili manje očita. Osim toga, prsti na rukama i nogama će
biti hladni na dodir, a osobi će također biti hladno.
Isti simptomi se mogu pojaviti i na drugim dijelovima tijela kao
što su usta, nos, uši ili bradavice. Mogu se javiti i trnci,
odumrlost ili peckanje jednom kada se tijelo ugrije ili kada
osoba više nije pod stresom. Simptomi mogu trajati nekoliko
minuta do nekoliko sati.
Liječnik će već po simptomima prepoznati kako se radi o ovom
stanju, a kako bi se otkrilo radi li se o primarnom ili
sekundarnom će biti potrebno napraviti i niz testova.
Kako se tretira Raynaudov sindrom?
U nekim slučajevima ovaj sindrom nije potrebno tretirati jer su
simptomi vrlo blagi. Umjesto toga se samo treba dobro utopliti i
pronaći metode kojima će se smanjiti stres. Ovdje tako može
pomoći meditacija ili pak tehnike disanja. Može
pomoći i hodanje, trčanje ili vježbanje zbog čega će se
poboljšati cirkulacija. Važno je i uvijek se oblačiti
slojevito, imati sa sobom toplu odjeću, točnije vestu ili jaknu,
izbjegavati hodati bosih nogu po stanu.
U situacijama kada je sindrom puno ozbiljniji ili kada se stanje
pogoršava, osoba će trebati uzimati lijekove koji će pomoći u
poboljšanju cirkulacije. Liječnik može prepisati terapiju
prazosinom i nifedipinom. Kod sekundarnog sindroma je potrebno
napraviti niz testova i pretraga kako bi se otkrilo koja ga točno
bolest uzrokuje, a onda se tretira i ta bolest.