Mala zvjezdarnica u Višnjanu upornošću je postigla astronomske rezultate -svojim doprinosom svrstala se među top pet svjetskih zvjezdarnica. Kako nisu državna ustanova, sva otkrića pripadaju njima pa se Korlević našalio kako su upravo oni najveći vlasnik nekretnina u svemiru.
Osnivač Zvjezdarnice Višnjan, jedan od pokretača njenog prvog
većeg edukacijskog projekta “Visnjan School of Astronomy”,
dobitnik brojnih strukovnih priznanja i nagrada, Korado Korlević
održao je svoje jubilarno deseto zadarsko predavanje. Tema su
bila mala tijela Sunčevog sustava, o čemu je cijela
multimedijalna dvorana zadarskog Sveučilišta u utorak pozorno
slušala.
Mala zvjezdarnica u Višnjanu upornošću je postigla astronomske
rezultate -svojim doprinosom svrstala se među top pet svjetskih
zvjezdarnica. Kako nisu državna ustanova, sva otkrića pripadaju
njima pa se Korlević našalio kako su upravo oni najveći vlasnik
nekretnina u svemiru. U 40 godina djelovanja identificirali
su 1447 novih asteroida i dva kometa. Važnu ulogu igraju i u
svjetskim asocijacijama pa su tako proveli 1904 asistencije u
određivanju staze opasnih asteroida/objekata.
Ponose se time da imaju 3497 alumnija i razvili su nekoliko
edukacijskih programa poput ra(STEM), STEM(AJMO!) i drugih.
Upravo je važnost edukacije ono što je Korlević najviše isticao
kroz svoje predavanje:
– Naš cilj je da odgajamo buduće generacije i šefove
laboratorija, a ne znanstvenike koji će se utopiti u
masi.
Kao primjere uspješnih Hrvata istaknuo je Marinu Brozović, Marija
Jurića i Željka Ivezića.
Rekao je kako je upravo sad pravo vrijeme za nova otkrića o malim
tijelima Sunčeva sustava, o kojim se do sad znalo jako malo.
Primjerice, donedavno se vjerovalo da su krateri na Mjesecu
nastali erupcijama vulkana, no oni su zapravo posljedica udara
ili eksplozije nekog tijela o naš prirodni satelit. Takvi
“ožiljci” nalaze s i na Zemlji, no zbog erozije tla i činjenice
da oceani prekrivaju preko 70% površine, teško ih je uočiti.
Na primjer, jedan od najsnažnijih meteora ušao je u zemljinu
atmosferu 1908. godine i eksplodirao 10 kilometara iznad tla u
Sibiru. Stabla u krugu od 30 kilometara bila su uništena i
spaljena, a pretpostavlja se da je od jakog vjetra i pritiska
poginulo nekoliko ljudi. Nije pitanje hoće li s novi udari u
Zelju dogoditi, već kada i koliko će jaki biti rekao je Korlević.
– Tek smo zagrebli površinu, rekao je Korlević
referirajući se na dosadašnja otkrića o meteorima. Zaključio je
da se isplati biti znanstvenik jer svijet kakav poznajemo ne može
postojati bez eksperata.
