Unatoč očajnom stanju prirode, ptice nam pružaju razloge za nadu. One pokazuju da se učinkovitim djelovanjem vrste mogu spasiti i priroda oporaviti
Najnovije izvješće Stanje ptica u svijetu 2022. daje dosad
najzabrinjavajuću sliku budućnosti ptičjih vrsta, a time i
cjelokupnog života na Zemlji. Utvrđeno je da je gotovo polovica
svih vrsta ptica u padu, a mnoge su populacije ozbiljno smanjene.
Jednoj od osam vrsta ptica trenutno prijeti izumiranje.
Naime, zadnja globalna Crvena lista IUCN-a za ptice pokazuje da
je ugroženo 1409 vrsta: 755 vrsta je osjetljivo, 423 ugroženo i
231 vrsta ima status kritično ugrožene. To iznosi 12,8% svih
postojećih vrsta ptica, odnosno nešto više od svake osme.
Izvješće, koje BirdLife International objavljuje svake četiri
godine, sažima ono što nam ptice govore o stanju prirode,
pritiscima na nju, te postojećim i potrebnim rješenjima. Izvješće
zaključuje da je jedna od najvažnijih potrebnih radnji učinkovito
očuvanje, zaštita i upravljanje najkritičnijim mjestima za ptice
i bioraznolikost.
Trenutno je brojnost gotovo polovice vrsta ptica u svijetu u
padu, a samo 6% u porastu. Dok su podaci o dugoročnim trendovima
populacija ptica najopsežniji za Europu i Sjevernu Ameriku, sve
je više dokaza da se pad događa diljem svijeta – od šumskih i
močvarnih vrsta u Japanu do grabljivica u Keniji.
Brojnost šumskih vrsta u Japanu pala je za čak 94%, a vrsta
vlažnih staništa za 88%, u odnosu na stanje 1850. godine.
Brojnost grabljivica u Keniji pala je za 70% između 1970. i 2020.
Osim što pokazuje dramatičan pad populacije ptica na globalnoj
razini, izvješće Stanje ptica u svijetu 2022. također detaljno
opisuje što uzrokuje ove gubitke:
Širenje i intenziviranje poljoprivrede najveća je pojedinačna
prijetnja pticama u svijetu, koja utječe na 73% svih ugroženih
vrsta.
Povećana mehanizacija, uporaba agrokemikalija i pretvorba
travnjaka u oranice uzrokovali su smanjenje broja ptica na
poljoprivrednim površinama u Europi za 57% od 1980.
U Etiopiji je gubitak pašnjačkih staništa pretvorenih u obradiva
zemljišta od 2007. doveo do smanjenja brojnosti od 80% buramske
ševe (Heteromirafra archeri) – endemske vrste koja se ne može
naći nigdje drugdje na Zemlji.
Neodrživa sječa i gospodarenje šumama također su značajne ugroze,
s gubitkom preko 7 milijuna hektara šuma svake godine što utječe
na polovicu svih ugroženih vrsta ptica.
Klimatske promjene također predstavljaju značajnu prijetnju i već
pokazuju razorne učinke na ptice u svijetu. 34% ugroženih vrsta
već je pod utjecajem i predviđa se da će klimatske promjene ubrzo
postati još veći problem.
Sastanak Konvencije o biološkoj raznolikosti (CBD COP 15) koji će
se održati ove godine bit će ključni trenutak za ptice i cijelu
prirodu, dok se vlade sastaju kako bi finalizirale i usvojile
Globalni okvir za biološku raznolikost.
“Ptice nam govore o zdravlju našeg prirodnog okoliša – mi njihove
poruke ignoriramo na vlastitu štetu. Mnogi dijelovi svijeta već
se suočavaju s ekstremnim šumskim požarima, sušama, toplinskim
valovima i poplavama, dok se ekosustavi koje su transformirali
ljudi bore da se prilagode klimatskim promjenama. Iako su
pandemija COVID-a i globalna kriza troškova života nedvojbeno
skrenule pozornost s ekologije, globalno društvo mora ostati
usredotočeno na krizu bioraznolikosti.” – Patricia Zurita,
izvršna direktorica BirdLife Internationala.
Stanje ptica u svijetu 2022. također ukazuje na rješenja potrebna
za rješavanje krize bioraznolikosti, od kojih se mnoga uvode
diljem svijeta. Očuvanje i zaštita važnih mjesta za prirodu,
obnova oštećenih ekosustava i rješavanje ključnih prijetnji
pticama i bioraznolikosti su ključni.
Jedna od najhitnijih akcija je učinkovito očuvanje, zaštita i
upravljanje najkritičnijim mjestima za ptice i biološku
raznolikost – važnim područjima za ptice i biološku raznolikost
(Important Bird and Biodiversity Areas – IBA), od kojih je više
od 13.600 identificirao BirdLife International. IBA područja čine
jezgru šire mreže ključnih područja biološke raznolikosti (Key
Biodiversity Areas – KBA) i sve se više koriste u cilju
proglašenja zaštićenih područja. Oni će biti osobito važni da se
osiguraju napori za proširenje zaštićenih područja na 30% kopna i
mora te da budu usmjereni na najvažnije lokacije.
Unatoč očajnom stanju prirode, ptice nam pružaju razloge za nadu.
One pokazuju da se učinkovitim djelovanjem vrste mogu spasiti i
priroda oporaviti. Od 2013. godine 726 globalno ugroženih vrsta
ptica imalo je izravnu korist od aktivnosti BirdLife partnerstva,
a više od 450 područja važnih za ptice i bioraznolikost
proglašeno je zaštićenim područjima zahvaljujući naporima
zagovaranja BirdLife partnera.
Među nedavne primjere ubraja se označavanje Sjevernoatlantske
struje i Evlanovljeve podmorske planine (NACES) kao zaštićenog
morskog područja (MPA) u listopadu 2021. To područje veličine
Francuske podržava do pet milijuna morskih ptica od 21 različite
vrste. Ovo je prvi MPA na otvorenom moru identificiran na temelju
podataka praćenja stanja (monitoringa). Laguna Mar Chiquita,
važno područje za ptice i biološku raznolikost (IBA) u Argentini
dom je za više od pola milijuna migratornih ptica vodarica,
uključujući andskog plamenca (u kategoriji osjetljive vrste),
zaštićena je u sklopu Nacionalnog parka Ansenuza 2022. nakon
opsežnog rada argentinskog BirdLife partnera Aves Argentinas.
“Ptice pokazuju da smo u krizi izumiranja, s najmanje 187 vrsta
za koje je potvrđeno ili se sumnja da su izumrle od 1500. godine.
Ne može se poreći da je situacija strašna, ali mi znamo kako
preokrenuti ove padove. Naše istraživanje pokazuje da bi bez
napora za njihovo očuvanje između 21 i 32 vrste ptica izumrle od
1993. Vrste poput mauricijske aleksandre, kalifornijskog kondora,
ćelavog ibisa i crne vlastelice više ne bi postojale izvan muzeja
da nije uložen ogroman napor mnogih organizacija u BirdLife
partnerstvu i izvan njega. Ako prirodi damo šansu, ona se može
oporaviti.” – Dr. Stuart Butchart, glavni znanstvenik BirdLife
Internationala.