EU nije uspjela u svom planu da cestovni promet učini osjetno sigurnijim, pa se razmatra uvođenje novih ograničenja.
Plan EU je bio da od 2010. do 2020. godine smanji broj smrtnih
slučajeva za polovinu, već je pad iznosio i dalje više no
solidnih 36%. Svejedno, ovo je odličan povod za nova ograničenja,
a upravo u tom smjeru ide nova rezolucija Europskog parlamenta o
sigurnosti na cestama EU. Napominje se da godišnje u Uniji u
prometu život izgubi oko 22.700 ljudi, a oko 120.000 zadobije
teške ozlijede. A svemu su, izgleda, krivi alkohol i brzina, pa i
prijedlozi idu u tom smjeru.
Tako se traži primjene najveće dopuštene brzine od 30 km/h u
stambenim područjima i područjima s puno biciklista i pješaka, a
opravdanje je to da je prekoračenje brzine ključan faktor u
oko 30% smrtonosnih sudara na cesti. Nadalje, drugi smjer
djelovanja je ukidanje alkohola za volanom, odnosno nulta
tolerancija vožnje pod utjecajem alkohola. Opravdanje je da je
alkohol bio prisutan u oko 25% svih smrtnih slučajeva na cestama.
Time bi se zakon o dopuštenih 0.0 promila, poznat iz zemalja
bivše željezne zavjese (Češka, Mađarska, Rusija i Slovačka),
preselio na cijelu Europsku uniju.
Treći smjer djelovanja je uvođenje zahtjeva za opremanje mobilnih
i elektroničkih uređaja vozača opcijom “sigurnog načina vožnje”.
Tek potom na red dolazi infrastruktura i ideja osnivanja fondova
iz kojih bi se financirale sanacije u zonama s najvećim brojem
prometnih nesreća.
Sve rečeno trebalo bi uroditi plodom da Europa postane oaza
sigurnosti po pitanju cestovnog prijevoza. Tako izvjestiteljica
Europskog parlamenta Elena Kountoura ističe: “Ako se Komisija i
države članice obvežu unaprijediti cestovnu sigurnost te uz
snažnu političku volju i primjereno financiranje, realno je
težiti tome da se broj smrtnih slučajeva na cestama prepolovi do
2030. godine. Stoga pozivamo Komisiju i vlade država članica da
primijene posebne mjere za potporu naporima spašavanja života.
Primjerice, uvođenje ograničenja brzine, posebno automatske
primjene limita od 30 km/h u gradovima, ubrzani prelazak na druge
načine javnog prijevoza te uspostava nove Europske agencije
za cestovni promet.”
A što kažu službeni podaci?
Prema podacima Europske komisije, Švedska ima najsigurnije ceste
(18 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika), a Rumunjska je na
začelju te je prošle godine zabilježila 85 smrti u prometu na
milijun ljudi. U Hrvatskoj je na milijun stanovnika bilo 58
poginulih, a prosjek u EU je 42.
