Nova studija pokazuje da će većina ljudi doživjeti neku ekstremnu pandemiju poput Covida-19. Istraživači su izračunali i statističku vjerojatnost izbijanja pandemije sposobne zbrisati sve ljude s lica Zemlje
Pandemija Covida-19 možda je najsmrtonosnija epidemija koju je
svijet vidio u posljednjih stotinu godina. No, statistički
gledano, takvi ekstremni događaji i nisu baš tako rijetki kao što
mislimo, tvrdi analiza epidemija bolesti koje su se pojavile u
posljednjih 400 godina.
VJEROJATNOST IZBIJANJA PANDEMIJE
Studija objavljena u Zborniku radova američke Nacionalne
akademije znanosti PNAS koristila je zapise o prošlim
epidemijama kako bi procijenila intenzitet tih događaja i
godišnju vjerojatnost njihovog ponavljanja. Utvrđeno je da je
vjerojatnost izbijanja pandemije poput Covida-19 u bilo kojoj
godini oko 2%. A to znači da je netko rođen 2000. imao oko 38%
šanse da je doživi do sada. A takva će vjerojatnost s godinama
samo rasti.
“Najvažniji zaključak je da su velike pandemije poput Covida-19 i
španjolske gripe relativno vjerojatne”, kaže dr. William
Pan, izvanredni profesor globalnog zdravlja okoliša u Dukeu i
jedan od koautora rada.
Studija koju je vodio dr. Sc. Marco Marani sa
Sveučilišta u Padovi u Italiji koristila je nove statističke
metode za mjerenje razmjera i učestalosti izbijanja bolesti u
posljednja četiri stoljeća. Analiza, koja je obuhvatila niz
patogena, uključujući kugu, velike boginje, koleru, tifus i nove
viruse influence, otkrila je značajnu varijabilnost u stopi
pojavljivanja pandemije u prošlosti. Otkriveni su i obrasci koji
omogućavaju izračun vjerojatnosti da se ponove događaji sličnih
razmjera.
ŠIRENJE NOVIH PATOGENA
U slučaju najsmrtonosnije pandemije u modernoj povijesti –
španjolske gripe, koja je između 1918. i 1920. ubila više od 30
milijuna ljudi – vjerojatnost da se pandemija sličnih razmjera
ponovi u promatranom razdoblju kretala se od 0,3% do 1,9%
godišnje. To znači kako je statistički vjerojatno da će se
pandemija tako velikih razmjera doista i pojaviti u sljedećih 400
godina.
Obrađeni podaci pokazuju da rizik od intenzivnih izbijanja
zaraznih bolesti ubrzano raste. Na temelju sve veće brzine kojom
su se novi patogeni, poput SARS-CoV-2, raširili u ljudskoj
populaciji u posljednjih 50 godina, studija procjenjuje da će
vjerojatnost izbijanja novih bolesti u sljedećih nekoliko
desetljeća vjerojatno porasti tri puta.
Koristeći ovaj povećani faktor rizika, istraživači procjenjuju da
će pandemija sličnih razmjera kao i COVID-19 vjerojatno pojaviti
u sljedećih 59 godina. Istraživači su izračunali i vjerojatnost
pandemije sposobne uništiti sav ljudski život: takva je razorna
pandemija statistički doista moguća u sljedećih 12.000 godina.
POGREŠNE PRETPOSTAVKE
Ove brojke ne znače da smo s pandemijama poput trenutne mirni
sljedećih 59 godina, niti da se događaj poput španjolske gripe
neće ponoviti u sljedeća tri stoljeća. Takvi su događaji jednako
vjerojatni u bilo kojoj nadolazećoj godini, upozorava dr.
Gabriel Katul, profesor hidrologije i mikrometeorologije na
Dukeu.
“Ako se danas dogodi poplava koja se ‘događa jednom u sto
godina’, pogrešno je pretpostaviti da ćemo na sljedeću čekati još
toliko godina. Takva se poplava može ponoviti već dogodine”, kaže
Katul.
Istraživači mogu samo nagađati o razlozima zbog kojih su
izbijanja epidemije sve učestalija, od rasta populacije i
promjena u sustavima prehrane, do degradacije okoliša i sve
češćeg kontakta između ljudi i životinja, prijenosnika bolesti.
Statističkom analizom oni su samo htjeli okarakterizirati rizik
jer ne raspolažu alatima koji će objasniti što ga pokreće.
No, nadaju se istraživači, ova bi studija trebala potaknuti
dublje istraživanje čimbenika koji pokreću pandemije kako bi se
poradilo na načinu da se te očekivane pandemije na vrijeme
zaustave i spriječe.
