Drugi strani jezik treba uvesti kao obvezan predmet u osnovne škole jer se bori za opstanak nakon što je informatika uvedena kao obvezan predmet, a riječ je o dvije temeljne kompetencije koje ne smiju biti konkurencija, apel je s okrugloga stola o znanju stranih jezika.
Okrugli stol “Znanje stranih jezika – zajednička europska
vrijednost. Stanje i perspektive u obveznom obrazovanju u
Republici Hrvatskoj” održan je u četvrtak posredstvom platforme
Zoom u prigodi Dana Europe u organizaciji Hrvatskoga društva
učitelja i profesora njemačkoga jezika i Hrvatske udruge
profesora francuskoga, te uz potporu veleposlanstava Savezne
Republike Njemačke i Republike Francuske.
Evidentan pad učenja drugoga stranog jezika u osnovnim školama
Predsjednica Hrvatskoga društva učitelja i profesora njemačkoga
jezika i jedna od moderatorica okrugloga stola dr. sc. Irena
Horvatić Bilić upozorila je na evidentan i zabrinjavajući pad
broja učenika četvrtih razreda osnovne škole koji uče drugi
strani jezik. Istaknula je da ove školske godine drugi strani
jezik uči osam tisuća učenika manje nego prošle školske godine,
odnosno da od oko 39 tisuća učenika četvrtih razreda osnovne
škole u Hrvatskoj, njih manje od 50 posto, tj. 18.700, uči drugi
strani jezik. od četvrtog razreda osnovne škole.
Također, manje od deset posto učenika u prvom razredu osnovne
škole odabire neki drugi jezik osim engleskoga, njemački je
zastupljen s 9,15 posto, a francuski s 0,25 posto te praktički
nestaje kao predmet,
Profesorica njemačkoga jezika na Učiteljskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu Ana Petravić upozorila je kako će taj
trend, ako se nastavi, imati ozbiljne posljedice na poštivanje
jedne od temeljnih osam preporuka Europske komisije za obvezno
obrazovanje, a to su jezične kompetencije.
Petravić je istaknula kako je trend postao ozbiljno silazan nakon
što je informatika, kao još jedna od temeljnih europskih
obrazovnih kompetencija, uvedena u osnovne škole kao obvezan
predmet. Time je, smatra, došlo do nedopustive situacije da su u
konkurentan položaj dovedene dvije ključne europske obrazovne
kompetencije.
Također, više sudionica, među kojima i profesorica francuskoga
jezika na Filozofskom fakultetu zagrebačkoga Sveučilišta Ivana
Franić i njezina kolegica sa Sveučilišta u Zadru Rea Lujić,
istaknule su da posljedice takvih procesa osjeća cijela obrazovna
vertikala.
Moderatorica okrugloga stola i predsjednica Hrvatske udruge
profesora francuskog jezika, Mirjana Franić je pak u razgovoru s
više sudionika razmotrila primjere dobre prakse koji nisu
rijetki. Jedna od njih je i zadarski o kojemu je govorio
pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Joso Nekića, a riječ je o
tome da je u zadarske osnovne škole već od prvog razreda uvedeno
učenje talijanskoga i njemačkog jezika kao drugoga stranog
jezika.
Engleski jest “linqua franca”, ali…
Svi govornici suglasnici su kako je danas engleski jezik “linqua
franca”, ali i da višejezičnost treba biti svima u središtu
pozornosti
S tim u vezi, na negativne tendencije učenja drugoga stranog
jezika upozorili su u pozdravnim riječima i francuski
veleposlanik Gaël Veyssièrei i njemački veleposlanik dr. Robert
Klinke. Zahvalili su organizatorima što javnosti nastoje
približiti upravo tu temu i posvjedočili kako će nastaviti
aktivnosti na popularizaciji francuskoga i njemačkoga jezika u
Hrvatskoj,.
Na nepobitnu činjenicu o važnosti znanja engleskoga jezika u
današnje vrijeme osvrnula se i predstavnica Glavne uprave za
obrazovanje, mlade, sport i kulturu (DG EAC), iz Odjela B.2 za
škole i višejezičnost Kristina Cunningham.
Ali, istaknula je, višejezičnost je u središtu europske obrazovne
politike i tu nema granica. S tim u vezi, spomenula je tri cilja
koja objedinjuje pojam sveobuhvatnosti – znanje materinskoga
jezika, kvalitetno znanje nekog drugog europskog jezika i
služenje trećim jezikom. Ocjenu da je pred Europom još puno posla
kako bi se približila tim ciljevima, potkrijepila je i podatkom
da 33 posto Europljana ne može studirati na stranom jeziku. Ali,
istaknula je, 77 posto želi ih naučiti drugi jezik, a 84 posto
poboljšati znanje jezika, što ipak znači i da tijekom školovanja
nisu dobro naučili jezik.
Uz napomenu kako je Hrvatska u istraživanju iz 2018. imala dobar
rezultat jer je 50 posto učenika u dobi od 16 do 18 godina učilo
drugi strani jezik, što je za sva postotna boda bolje od
europskoga prosjeka, Cunningham je istaknula da, bez obzira na
sadašnje trendove postoje i mogućnosti da situacija bude bolje.
Objasnila je kako EU tome može pomoći preko Europske mreže
sveučilišta.
Također, najavila je da EU za 2025. priprema i prvo PISA
testiranje znanja engleskoga jezika.
Rješenja nisu jednoznačna ni interventna
Državni tajnik Tomislav Paljak rekao je da Ministarstvo znanosti
i obrazovanja razumije probleme struke i da o njima sa strukom
komunicira. Istaknuo je kako ipak rješenja nisu ni jednoznačna
niti interventna, te spomenuo kako se u posljednjih godinu i pol
dana suočavamo ne samo s posljedicama koronavirusa, nego i
razorenih potresa koji su prošle godine pogodili Hrvatsku.
Također, vjeruje kako će Akcijski plan za razvoj obrazovanja moći
odgovoriti i na spomenute potrebe.
Irena Horvatić Bilić podsjetila je na kontinuirani dijalog
rekavši da je 2019. održan skup u Ministarstvu znanosti i
obrazovanja gdje je prezentiran negativan trend s obzirom na broj
učenika i odabir stranih jezika u cijeloj obrazovnoj vertikali
sve do akademske razine, ali da do danas nisu poduzete nikakve
mjere te se nastavlja negativan trend
Zato su, dodala je, 18. veljače ove godine udruge profesora
njemačkoga i francuskoga jezika u ministarstvu prezentirale novu
analizu stanja te iznijele prijedlog uvođenja dvaju stranih
jezika.