Problem su nedovoljna financijska izdvajanja za znanost

Po pitanju znanstvenih istraživanja, Hrvatska dvostruko bolja od svjetskog prosjeka

Vodeći lider u istraživanju i analitici, je krajem 2019. godine pokrenuo pro bono projekt kako bi stekao uvid u hrvatski istraživački potencijal te utvrdio uspjehe, izazove i mogućnosti za poboljšanje istraživanja u Hrvatskoj.

Temeljem rezultata projekta, Elsevier će 3. prosinca 2020. u
10:00 sati održati online panel diskusiju «Future pathways of
Croatian research» na kojoj će okupiti hrvatske i međunarodne
stručnjake koji će raspravljati o izazovima istraživanja u
Hrvatskoj.

U diskusiji će sudjelovati dr. sc. Irena Martinović Klarić,
izvršna direktorica Hrvatske zaklada za znanost, prof. John T.
Green, emeritus profesor na Queens ’College Cambridge, dr. Ivanka
Stričević, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu, Marat Fatkhullin, potpredsjednik istraživačkog odjela iz
Elseviera, dr. Gunnar Sivertsen, istraživač s Nordijskog
instituta za studije inovacija, istraživanja i obrazovanje, prof.
dr. sc. Vladimir Mrša, predsjednik Hrvatske udruge za znanstvenu
komunikaciju – ZNAK te dr. Jorg Hellwig, analitičar iz Elseviera.

U izvješću «A research landscape assessment of Croatia» Elsevier
zaključuje kako je Hrvatska uspješno unaprijedila vlastiti
istraživački potencijal, povećavajući znanstveni učinak u
razdoblju 2014. – 2018. za 3,6%, što je znatno iznad svjetskog
prosjeka od 1,6%.

No, u usporedbi s drugim zemljama Hrvatska zaostaje u nekoliko
ključnih područja, uključujući zagovaranja povećanja financiranja
istraživanja i poticanja istraživača na povećanje stručnosti i
iskorištavnja mreža istraživačkih mogućnosti izvan Hrvatske – i
vraćanje znanstvenog iskustva u Hrvatsku za daljnji napredak u
hrvatskim istraživačkim ciljevima.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest