Znanstvenici su ustanovili da je veliki palac na nogama bio zadnji dio koji je evoluirao na ljudskom tijelu, piše BBC
Kako su naši preci počeli hodati na dvije noge, istovremeno
su visjeli s drveća držeći se stopalima za grane.
Drugačije su od nas hodali po tlu, ali su se mogli efikasno
kretati. Veliki čvrsti palac dao im je učinkovitu snagu za hod i
trčanje, kažu stručnjaci u najnovijoj studiji.
Istraživanje je objavljeno u stručnom časopisu Proceedings of the
National Academy of Sciences.
Znanstvenici su izradili 3D sliku nožnog palca modernih ljudskih
srodnika i fosila dalekog pretka, uključujući primate poput
majmuna i gorila te ih onda usporedili s palcem modernog čovjeka.
Prikupljene podatke stavili su na evolucijsko stablo, otkrivajući
pritom vrijeme i tijek razvoja ljudskog stopala.
Glavna je spoznaja to što je oblik kosti u velikom palcu ‘hallux’
evoluirao jako kasno u usporedbi s ostalim kostima koje su
istraživali.
”Veliki je palac jako važan kod hodanja. U našoj
studiji, pokazali smo da se jako dugo nije razvio do moderne
strukture u odnosu na ostale prste”, rekao je voditelj
studije doktor Peter Fernandez sa sveučilišta Marquette u
Milwaukeeju.
Razlog zašto su naši preci ustali i uspravno hodali i dalje je
tajna, no postoji puno ideja. Znanstvenici misle da se hodanje
razvijalo s vremenom, ili zbog toga što su ruke postale slobodne
pa se s njima moglo nešto raditi i nositi ili zato što je
promjena klime dovela do gubitka šuma.
Studije poput ove upućuju na to da su naši preci mogli uspravno
hodati milijunima godina, no još jako dugo nisu mogli hodati baš
poput modernog čovjeka.
Uz ostale radove, novo istraživanje potvrđuje i kako su rani
ljudi koristili noge kako bi uzimali predmete, prenosi BBC.
