Čak i ako čovječanstvo smanji ispuštanje stakleničkih plinova kao što je predviđeno Pariškim ugovorom, sam planet bi mogao omesti ljudske napore i zauvijek se pretvoriti u staklenik, ustvrdila je studija objavljena u ponedjeljak.
Uz takav scenarij, prosječna temperatura na Zemlji mogla bi biti
4 ili 5 Celzijevih stupnjeva viša u odnosu na
predindustrijsko razdoblje, što bi bilo puno više nego što je
zadano Pariškim klimatskim ugovorom (najviše +2
Celzijeva stupnja), navodi se u toj studiji časopisa Proceedings
of the National Academy of Sciences (PNAS).
Emisije stakleničkih plinova već su prouzročile porast prosječne
temperature na Zemlji za 1 stupanj, povećavajući vjerojatnost i
intenzitet ljetnih vrućina, suše i olujnih nevremena.
Znanstvenici opisuju deset aspekata “Zemljina
sustava” koji su danas neutralni ili djeluju
blagotvorno, ali bi u budućnosti mogli biti kobni, uzrokujući
veća ispuštanja ugljikova dioksida i metana u atmosferu nego sve
ljudske aktivnosti zajedno.
Radi se o procesima koji uključuju otapanje permafrosta, gubitak
metanskih hidrata s dna oceana, potonuće slabijeg zemljinog i
oceanskog ugljika, gubitak arktičkog ljetnog morskog leda i
smanjenje antarktičkog morskog leda i polarnih ledenih kapa.
Te su prekretnice povezane s temperaturama iznad
kojih će oslobađanje tih plinova biti neminovno. “Kada se dosegne
kritična točka, proces reakcija se samoodržava”, ističe se u
studiji u kojoj znanstvenici izražavaju zabrinutost da bi se
Zemlja mogla približiti granici na kojoj će postati staklenik.
Zagrijavanje za 3 stupnja moglo bi na kraju
značiti smrtnu presudu za 40 posto amazonske prašume, navodi se u
nedavnom istraživanju.
Požari koji nisu uključeni u taj model, mogli bi ubrzati to
propadanje zbog kojega u atmosferi mogu završiti milijarde tona
CO2.
Svi ti mehanizmi su međusobno povezani, misle autori studije, i
svaki može pokrenuti onaj drugi.
“Svi ti događaji zajedno mogli bi potaknuti Zemljin sustav na nov
način funkcioniranja”, zaključio je Hans Joachim Schellnhuber,
koautor studije i ravnatelj Potsdamskog instituta za istraživanje
klimatskih utjecaja koji je ranije ocijenio da na Zemlji koja će
biti toplija za 4 do 5 stupnjeva neće moći živjeti više od
milijarde ljudi.
