Sve više majki iz europskih zemalja i Sjedinjenih Država svoju novorođenčad hrani adaptiranim mlijekom, za razliku od onih koje žive u siromašnim zemljama ili u zemljama u razvoju, podaci su što ih je UNICEF objavio u četvrtak.
Majke u najsiromašnijim zemljama svijeta najčešće svoju djecu
doje do njihove druge godine života, u skladu s preporukama
Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a.
U zemljama u razvoju, poput Perua, Madagaskara i Nepala žene doje
djecu u 99 posto slučajeva.
No Europa i SAD prilično zaostaju. U Irskoj, primjerice, samo 55
posto žena doji svoju novorođančad i djecu, u Sjedinjenim
Državama ta brojka iznosi 74 posto, a u Velikoj Britaniji 81
posto.
U Njemačkoj djecu doji 82 posto majki, a skandinavske su zemlje u
vrhu ljestvice s 98 posto Šveđanki i 95 posto Norvežanki koje
doje.
Sva istraživanja potvrđuju važnost dojenja u prvim mjesecima
života. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je da sva
djeca, osim rijetkih iznimaka zbog medicinski uvjetovanih
razloga, trebaju dobivati isključivo majčino mlijeko barem u
prvih šest mjeseci života. S dojenjem treba nastaviti i u drugoj
polovici prve godine, uz postupno dodavanje druge hrane
(dohrana). Zatim se dojenje može nastaviti, sve dok majka i
dijete to žele.
Majčino mlijeko osigurava uravnotežen odnos hranjivih i zaštitnih
tvari potrebnih za optimalan rast i razvoj djeteta. Dojenje ima
stimulativan učinak na razvoj imunološkog sustava djeteta.
Radi toga dojena djeca u manjem postotku obolijevaju od
infekcija, alergijskih i autoimunih bolesti te je kod njih manja
opasnost od potencijalne smrti uslijed nekrotizirajućeg
enterokolitisa i sindroma iznenadne smrti dojenčeta.
Majčino mlijeko osigurava sve nutritivne i zaštitne faktore
potrebne za rast i razvoj djeteta i ne mogu ih u potpunosti
zamijeniti adaptirana mlijeka za dojenčad.
