Znanstvenici su otkrili kako se neke bakterije ne samo opiru antibioticima, lijekovima koji bi ih trebali ubiti, nego se njima i hrane
Otkriće objavljeno u časopisu Nature Chemical Biology moglo
bi znanstvenicima pomoći da genetski manipuliraju bakterijama
kako bi ‘pojele’ tone antibiotika iz industrijskog otpada i sa
stočarskih farmi koji zagađuju tlo i vodene puteve.
“Prije deset godina naletjeli smo na bakterije koje se
mogu hraniti antibioticima i bili smo šokirani“, kaže
glavni autor studije Gautam Dantas, profesor imunologije na
medicinskom fakultetu u Missouriju.
“Sada znamo kako im to uspijeva i možemo početi
razmišljati o tome da iskoristimo tu njihovu sposobnost kako
bismo se riješili antibiotika ondje gdje rade štetu.”
Antibiotici su otkriveni dvadesetih godina prošlog stoljeća i od
tada su spasili desetke milijuna života pobjedama nad
bakterijskim bolestima poput upale pluća, tuberkuloze i
meningitisa.
Ali su s vremenom bakterije naučile kako uzvratiti udarac i
izgradile otpornost na iste lijekove koji su ih nekoć pouzdano
uništavali.
Penicilin, izvorni antibiotik i svojedobno najupotrebljavaniji,
danas se zbog toga propisuje sve manje.
Svjetska zdravstvena organizacija često upozorava da svijet
ostaje bez učinkovitih antibiotika i prošle je godine pozvala
vlade i velike farmaceutske kompanije da se angažiraju na
stvaraju nove generacije lijekova za borbu protiv superotpornih
bakterija.
Bakterije mogu steći otpornost kada pacijent ne završi liječenje
do kraja i tako ‘polumrtvoj’ bakteriji da šansu da se oporavi i
izgradi imunitet.
Moderne industrija i poljoprivreda ubrzale su rast otpornosti na
antibiotike zasićujući okoliš aktivnim lijekovima.
Dobar tek
Bakterije lako dijele genetski materijal. Kada otporna bakterija
dopre u tlo ili u vodu, lako širi svoje otporne gene drugim
vrstama bakterija koje su već ondje.
Da bi ustanovili na koji način neke bakterije ne samo stječu
otpornost nego se antibioticima i hrane, Dantas i kolege
proučavali su četiri vrste bakterija za koje se znalo da bujaju
kada se goste penicilinom.
Otkrili su tri seta bakterijskih gena koji su za to zaslužni, ali
i jednostanične organizme koji su naučili kako neutralizirati i
odstraniti toksične molekule antibiotika, baš kao što kuhar zna
odstraniti otrov iz japanske poslastice, ribe fugu, jedne od
najsmrtonosnijih životinja svijeta.
Nakon toga procesa, bakterijama su antibiotici bili za dobar
tek.
Znanstvenici smatraju kako bi ta njihova sposobnost mogla biti
jako korisna.
“S pametnim genetskim inženjeringom, možda bismo mogli
modificirati bakterije da razgrađuju antibiotike u
okolišu“, kaže američki znanstvenik Terence
Crofts.
Problem je u tome što bi trebalo pronaći metodu da se cijeli
proces ubrza jer bakterije, iako su u tome vrlo učinkovite,
antibiotike uništavaju jako sporo.
“Ali sada znamo kako to rade, a uvijek je mnogo lakše
nešto unaprijediti nego otkriti“, rekao je Dantas.
