Od prve uspješne transplantacije organa u povijesti - bubrega 1954. godine, ta je grana medicine toliko napredovala da su nedavno revolucionarnim zahvatom ranjenom vojniku presađeni penis i mošnja
Jedan je Francuz nedugo prije postao prva osoba koji je
drugi put presađeno lice, jer je prva transplantacija završila
neuspjehom, a drugi je ušao u povijest ponovno uzgojivši kožu
koju je izgubio s više od 95 posto tijela zahvaljujući uzorku
koji je dobio od brata blizanca.
Presađivanja više nisu ograničena na vitalne organe: srce, jetra
ili pluća. Ljudi danas mogu dobiti novu šaku ili čak maternicu.
Ali neki organi ne smiju se dirati. Zasad.
Na vrhu te liste je mozak. Razlozi su i tehnički i etički, kažu
stručnjaci.
“Sve što ima veze sa živčanim sustavom najteže je presaditi jer
nemamo učinkovite tehnike za regeneraciju živaca”, objasnio je
transplantacijski kirurg David Nasralla sa Sveučilišta Oxford.
“Zato su transplantacije mozga i očiju zasad izvan dosega moderne
medicine”, rekao je.
Postoje ‘kirurzi’ koji navodno planiraju presaditi glavu, ali ovi
ozbiljniji kažu da bi pacijent, po svemu sudeći, umro. Mnogi
sumnjaju da je uopće moguće spojiti živčana tkiva dviju leđnih
moždina.
Iznad svega, presađivanje mozga postavlja uznemirujuća moralna
pitanja, uključujući i ono temeljno: Što čini osobu? Samo mozak?
Takav pacijent vjerojatno bi se borio s konceptom “ljudskog
identiteta”, kaže se u nedavno objavljenom članku u časopisu
Surgical Neurology International.
“Čak bi i sjećanja na to koju je ulogu bivše tijelo imalo u
stvaranju pacijentova identiteta bila mogućem konfliktu s novim,
doniranim tijelom”, napisali su bioetičari Anto Cartolovni i
Antonio Spagnolo.
Slična su pitanja već viđena u slučajevima transplantacija lica i
ruku. “Ta psihološka konfuzija neke osobe može dovesti i do
ozbiljnih psihičkih problema, pa i doslovce ludila”, dodali su.
Jeste li za svinjsko srce?
S obzirom na to da doniranih organa nikada nije dovoljno,
korištenje životinjskih srca, pluća ili jetra za spas ljudskih
života sveti je gral medicinske znanosti.
Ali tome na putu tvrdoglavo stoji odbacivanje organa drugih
vrsta.
“Pokušalo se sa ksenotransplantacijama 1950-ih i 1960-ih, s
bubrezima čimpanzi, primjerice. Ali organi su bivali odbačeni u
roku nekoliko dana. U to doba znanstvenici nisu mogli probiti tu
barijeru, kako presaditi organ s jedne vrste na drugu”, kaže
Olivier Bastien iz francuske biomedicinske agencije.
To se polako mijenja jer znanstvenici shvaćaju kako modificirati
gene koji potiču imunološki sustav na napad na ‘uljeze’ koje
doživljavaju prijetnjom.
Sada se u istraživanjima fokusiraju na modifikaciju gena
životinjskih donora kako bi se njihovi organi oduprli reakciji
ljudskoga imunološkog sustava, ali istodobno moraju spriječiti i
prijenos životinjskih bolesti.
Na umu treba imati i dobrobit životinja. “Do koje mjere trebamo
potkopati životinjski imunosni sustav, potencijalno ih izložiti
bolestima i patnji, samo kako bismo mogli ubirati njihove
organe”, pita se Bastien.
Ima li ograničenja?
Stručnjacima je ostalo još malo organa koje je tehnički nemoguće
presaditi. Dva su zasad isključena zbog etičkih razloga – testisi
i jajnici.
Na primjer, ako primatelj s novim testisima postane plodan, čija
su to djeca, njegova ili donorova?
Isto pitanje javilo bi se i u slučaju transplantacije mozga u
drugo muško tijelo.
Članak objavljen prošle godine u časopisu Journal of Medical
Ethics poziva na reviziju odnosa koristi i štete pri
transplantaciji organa koji nisu nužni za spašavanje života.
“Najveći rizik za primatelje organa dolazi od snažnih, ali
štetnih lijekova – imunosupresiva, koji su nužni kako presađeni
organ ne bi bio odbačen”, napisali su znanstvenici Arthur Caplan
i Duncan Purves.
Imunosupresivi imaju dug popis nuspojava, uključujući i mogući
rak, ali to je prihvatljivo kada su u pitanju presađivanja srca
ili pluća. Ne toliko za novo lice, ruku ili spolovilo.
“Odmak od transplantacije kao načina spašavanja života prema
načinu unapređenja života zahtijeva i promjenu u etičkom
razmišljanju koje je dugo bilo temelj transplantacijske
medicine”, zaključili su.
