Iako je skoro nemoguće kazati da je obrazovni sistem jedne određene zemlje najbolji na svijetu, zemlja koja konstantno ima ekstremno dobre rezultate na testovima Programa za međunarodnu ocjenu učenika (PISA) iz matematike, čitanja i znanosti, iznenadit će mnoge.
Finska, mala zemlja s populacijom od 5.5 milijuna ljudi,
konstantno se po rezultatima svrstava među najboljih 5 u tim
kategorijama, što ju čini najboljom u obrazovanju u Europi i
jednu od najjačih u svijetu (Singapur, Japan i Južna Koreja su
također jaki po rezultatima, a Kina nije podnijela konsolidirane
rezultate za najnovije testove). Finska?! Što?!
Ovi dobri rezultati su natjerali mnoge nastavnike da proučavaju
Finsko školstvo i da nastoje proniknuti koji je “tajni sastojak”.
Jedan članak naglašava iznenađenje, interes i zavist koju su
mnogi diljem svijeta osjećali prema finskim studentima pitajući
se “Zbog čega zemlja veličine New Mexica pobjeđuje SAD u
akademskim rezultatima?”. U nastavku navodimo popis glavnih deset
razloga zbog kojih Finski obrazovni sistem proizvodi takve
izvrsne rezultate.
10. Djeca imaju snažnu startnu poziciju
Jedan od razloga zbog kojih su Finske škole u mogućnosti
isporučiti izvrsne rezultate je taj što djeca u Finskoj započinju
školovanje s jakim temeljima, piše Toptenz. Finska vlada daje brojne potpore da
pomogne obiteljima, počevši s poznatim “beba paketom” koji sadrži
odjeću, knjige i druge potrepštine za bebe u prvih godinu dana,
koju svaka trudnica u Finskoj dobiva besplatno.
Novopečeni roditelji imaju brojne mogućnosti da provode vrijeme
sa svojim djetetom; majke dobivaju 4 mjeseca plaćenog
roditeljskog dopusta, a postoji i dodatni 6-mjesečni period
dopusta na raspolaganju majkama ili očevima, također potpuno
plaćen.
Ukoliko roditelji odaberu koristiti dnevnu skrb, država
subvencionira institucije s visoko školovanim kadrom (vodeći
nastavnici u sustavu dnevne skrbi imaju diplome prvostupnika) s
pomoćima za obitelji vezane za dohodak; maksimalni trošak po
djetetu je 4.000 $ godišnje.
Cjelodnevni predškolski odgoj je besplatan i visoke kvalitete i
koristi ga većina finskih roditelja, što znači da kada djeca
krenu u školu sa 7 godina, kreću s jakim temeljima. Kako
objašnjava jedan Finski obrazovni djelatnik “Gledamo na to kao na
pravo svakog djeteta da ima dnevnu skrb i predškolski odgoj. To
nije mjesto na koje bacite svoje dijete dok ste na poslu. To je
mjesto na kojem će se vaše dijete igrati, učiti i stjecati
prijatelje”.
9. Vrhunski učitelji s dugotrajnim obrazovanjem
U Finskoj se na podučavanje gleda kao na vrlo poželjno zanimanje;
na nastavnike se gleda kao na jednake s ostalim zanimanjima poput
odvjetnika i liječnika. Magistarska diploma temeljena na
istraživanju (u potpunosti plaćena od strane finske države) je
pretpostavka za položaj nastavnika, a konkurencija za primanje u
vrhunske nastavničke programe zna biti oštra.
Jedan profesor kaže da je u 2012. Sveučilište u Helsinikiju
zaprimilo preko 2.300 prijava za 120 mjesta u edukacijskom
programu osnovnog obrazovanja.
Zahtjev za magistarskom diplomom za nastavnike znači da finski
nastavnici generalno imaju između 5 i 7,5 godina pripreme u
obliku obrazovanja za njihovu ulogu prije nego što preuzmu
odgovornost vođenja njihove učionice.
Zbog toga što su učitelji prošli dugotrajno obrazovanje za svoje
uloge, izglednije je da će na poučavanje gledati kao na
cjeloživotnu profesiju, a Finsko društvo se odnosi prema poziciji
obrazovnih djelatnika s poštovanjem i prestižem, što zauzvrat
omogućava učiteljima da još efektivnije rade svoj posao.
8. Visoka razina autonomije nastavnika
Budući da ima radnu snagu u obrazovnoj djelatnosti sastavljenu od
najboljih i najpametnijih članova društva koji su dugotrajno
obrazovani za svoje uloge, olakšava finskoj vladi (i društvu) da
osigura nastavnicima visok stupanj autonomije u svojim
učionicama.
Nastavnicima je dana velika sloboda da testiraju inovativne
pristupe poučavanju, poput razvoja kurikuluma “matematike u
prirodi” ili stvaranja partnerstva s drugim učiteljima kako bi
primijenili timsku strukturu poučavanja.
U usporedbi s nastavnicima drugih zemalja, primjerice Sjedinjenim
državama, finski nastavnici generalno troše manje vremena u
učionicama nego njihovi strani kolege. Dok nastavnik u srednjoj
školi u SAD-u potroši 1.080 sati nastave kroz školsku
godinu koja traje 180 dana, finski nastavnik u srednjoj školi će
provesti 600 sati u poučavanju kroz jednaki period, prenosi
Atma.
Ovo dodatno vrijeme ostavlja finskim učiteljima više vremena da
razviju nove strategije poučavanja i da individualno procijene te
reagiraju na potrebe učenja svojih učenika.
Iako Finska ima nacionalni edukacijski okvir, on je uočljivo
kratak: nacionalni ciljevi za matematiku za razrede 1-9 zauzimaju
samo 10 stranica. Većina odluka o kurikulumu se donose lokalno od
strane nastavnika i ravnatelja, a nastavnici i učenici se
procjenjuju holistički od strne njihovih kolega i ravnatelja.
Finskim nastavnicima je zajamčeno više slobode u sadržaju
njihovih predavanja i načinu kako ga provode, nego većini
nastavnika diljem svijeta.
7. Izdašni fondovi za pomoć slabijim učenicima da uhvate korak
Neki kritičari široke primjene Finske strategije obrazovanja
ukazuju na relativno homogenu populaciju u Finskoj i izostanak
nekih problema s kojima se učenici u školama drugih zemalja
suočavaju. Na neki način su u pravu; Finska snažna mreža
socijalnih usluga znači da čak i najsiromašnija djeca u Finskoj
nisu žrtve nekih ograničenja siromaštva – gotovo sva Finska djeca
imaju adekvatnu prehranu, stanovanje i zdravstvenu skrb.
Ipak, Finsko stanovništvo je raznoliko i razlike su u porastu (4%
stranaca u 2011), a u nekim školama ima preko 50% useljeničke
djece. Ipak, Finska ima bolje rezultate od svojih Nordijskih
susjeda sa sličnom demografskom slikom.
Jedan od faktora koji pomaže finskim školama da postižu tako
dobre rezultate je nacionalni fokus na postizanje jednakosti
između škola i između učenika. Kada se učenici muče, država brzo
uskače i osigurava resurse kako bi im pomogla uhvatiti korak, što
nastavnici objeručke prihvaćaju.
Kako je kazao jedan finski nastavnik čiju školu uglavnom pohađaju
učenici useljenici “Djecu iz bogatih obitelji koja su dobro
obrazovana mogu poučavati glupi učitelji. Nastojimo
identificirati slabije učenike. To je duboko u našim
razmišljanjima”.
Skoro 30% Finske djece će dobiti neku ekstra pomoć prije srednje
škole. Školama koje služe populaciju s visokim potrebama (poput
mnogih učenika s ESL) su dodijeljeni ekstra fondovi za “pozitivnu
diskriminaciju” za dodatne nastavnike i savjetnike. Cilj je
educirati svu djecu, čak i onu s posebnim potrebama, u istim
učionicama s djecom bez poteškoća (neki ESKL učenici mogu
inicijalno pohađati nastavu u privremenim razredima fokusiranim
na jezik, a učenici s velikim poteškoćama mogu stjecati
obrazovanje izvan redovnih učionica).
Razredi nisu obilježeni ili sortirani prema stupnju sposobnosti,
što osigurava da su standardi i očekivanja visoki u svim
razredima i da su svi nastavnici spremni raditi kako bi pomogli
učenicima s poteškoćama da uhvate korak sa svojim razrednim
kolegama. Ovaj naglasak na jednakosti se isplati; nedavna studija
je otkrila da je Finska imala najmanju razliku između najlošijih
i najboljih učenika od bilo koje zemlje na svijetu.
6. Nastavnici ne poučavaju za test (jer ne postoji test)
Unatoč činjenici da Finska djeca rutinski postižu vrhunske
rezultate na međunarodnim testovima iz matematike i čitanja,
standardizirani test nije dio Finskog obrazovnog sustava. Jedini
zadani standardizirani test za Finske učenike dolazi na kraju
zadnje godine srednje škole. Prije toga može postojati opcionalni
test na lokalnoj razini, ali rezultati nisu javni i
preuveličavani od strane nastavnika, škola, roditelja ili medija.
Nepostojanje naglaska na standardiziranim testovima znači da
finski nastavnici imaju veliku fleksibilnost u strukturiranju
svojih lekcija (npr. u osnovnoj školi nastavnik se može jedan
tjedan fokusirati primarno na znanost ukoliko ocijeni da su djeca
posebno zainteresirana za tu temu) i imaju slobodu da evaluiraju
napredak njihovih učenika koristeći individualizirana mjerenja.
Kada je diskutirao o Američkom modelu testiranja i ideji da se
koriste standardizirani rezultati testova kako bi se evaluirali
nastavnici, jedan finski ravnatelj škole opisao kako je ova ideja
anatema finskoj obrazovnoj kulturi i dodao “Ukoliko samo
pratite statistiku, zanemarit ćete ljudski aspekt”.
Službenik Ministarstva obrazovanja čak umanjuje značaj
uspješnosti finskih učenika na međunarodnim testovima i kaže:
“Nismo previše zainteresirani (za rezultate testova). To nije ono
čime se bavimo”.
5. Djeca kreću u školu kasno
Ovo se može činiti oprečnim – kako manje školovanja može
proizvesti bolje obrazovne rezultate? Finska dokazuje da je to
moguće – djeca u Finskoj ne kreću u školu prije nego napune 7
godina (iako skoro opći predškolski odgoj počinje sa 6 godina).
Očito je da visoko kvalitetna subvencionirana dnevna skrb i
predškolski odgoj kao opcija znače da iako djeca kreću u školu
kasno, počinju s informalnim učenjem i pripremom za školu mnogo
ranije. Ipak, prije sedme godine, naglasak je na eksperimentalnom
učenju kroz igru i pokret.
Osim ukoliko djeca ne pokažu interes i volju, ne očekuje s od
njih da uče čitati u vrtiću, pristup koji ima pokriće u
istraživanju koje pokazuje manjak dugoročnih koristi za djecu
koja uče čitati u vrtiću. Jedan finski ravnatelj smatra da ovaj
opušteni pristup učenju više odgovara potrebama i sposobnostima
njegovih najmlađih učenika i kaže:
“Nismo u žurbi. Djeca uče bolje kada su spremna. Zašto ih
izlagati stresu?”. Djeca su sretnija, a zbog toga što finske
škole dijele ovu filozofiju, finski roditelji nisu zabrinuti zbog
toga što njihova djeca kasne u odnosu na njihove vršnjake u
drugim zemljama u pogledu stjecanja vještina.
4. Zabava i igra su dio kurikuluma
Arja-Sisko Holappa, savjetnica Finskog nacionalnog odbora za
obrazovanje, ističe važnost koju finske škole pridaju užitku
učenja kod djece i kaže “Postoji stara finska uzrečica. Stvari
koje naučite bez užitka brzo ćete zaboraviti”. Kako bi održala
korak s tom filozofijom, svaka finska škola ima tim koji je
posvećen unaprjeđenju dječje sreće u školi.
Kao dodatak standardnim predmetima kao što su jezici, matematika
i znanost, djeca pohađaju širok spektar dodatnih predmeta kao što
su dodatni jezik, tjelesni odgoj, umjetnost i obrt, etika i
glazba.
Između satova djecu se šalje vani na odmor od 15 minuta da se
igraju i to četiri puta dnevno bez obzira na vrijeme. Finski
učitelji i roditelji vide ove nestrukturirane izlaske kao nužne
dijelove procesa učenja.
Fokusiranost na zabavu se proteže i izvan učionice. Dok domaći
rad ovisi i varira od učitelja do učitelja, Finska djeca
generalno imaju manje domaćih radova od njihovih kolega u drugim
razvijenim zemljama, što im ostavlja više vremena za igru i
zabavu kada dođu kući.
3. Svi pohađaju javnu školu
Jedna od najneobičnijih, a neki bi rekli i najzanemarenijih
aspekata finskog školskog sistema je gotovo univerzalno pohađanje
javnih (državnih) škola. Postoji jako mali broj nezavisnih škola
u Finskoj, a čak i one su financirane javnim novcem i zabranjeno
im je naplaćivanje školovanja.
Pasi Sahlberg, finski službenik u Ministarstvu obrazovanja Finske
i autor “Finske lekcije: Što može svijet naučiti od promjene
obrazovanja u Finskoj?” ukazuje na taj faktor, kao i na finsku
kulturnu tendenciju da cijeni više suradnju od konkurencije, kao
na jedan od razloga zbog kojeg su finske škole toliko jake.
U Finskoj se sve investira u uspjeh i kvalitetu nacionalnih
državnih škola. Nešto što se pokaže dobrim u jednoj školi brzo se
podijeli s drugim školama, tako da najbolja praksa dođe do svakog
učenika, zbog toga što se škole ne smatraju da se međusobno
natječu za učenike i za rezultate testova.
Praktički nema načina za odlučiti se ne pohađati sistem javnog
školstva u Finskoj, tako da je svima jednako dostupna kvaliteta
školstva (za razliku od mnogih razvijenih zemalja gdje se javne
škole natječu s privatnim školama za učenike, nastavnike i
financiranje).
2. Finska djeca imaju svijetlu budućnost, kreiranu prema njihovim
prednostima i interesima
Finski školski sistem je iznimno dobar u osiguravanju da učenici
završe srednju školu; 93% finskih učenika maturiraju u
strukovnoj ili akademskoj srednjoj školi, stopa koja je značajno
viša nego u mnogim drugim razvijenim zemljama.
Sa 16 godina finska djeca koja su bila u istim “srednjim školama”
od sedme godine imaju izbor nastavka u strukovnim programima,
koji ih pripremaju za rad na građevini, zdravstvenoj skrbi
restoranima i administraciji kao i za upis na politehničke
institute ili kreću u akademski program, koji će ih pripremiti za
fakultet. Oko 43% učenika bira strukovni put.
Finski učenici koji završe srednju školu znaju da će država
platiti cjelokupno njihovo obrazovanje nakon mature na jednom od
8 finskih državnih sveučilišta (ili politehničkih instituta za
strukovne maturante). 66% Finaca nastavlja više obrazovanje što
je jedna od najviših stopa u EU.
1. Jednakost među školama
Kao što je ovaj popis pokazao, koncept ravnopravnosti, već dugo
važan u finskoj kulturi, jedan je od centralnih razloga što su
finske škole toliko uspješne. Međutim, ideja ravnopravnosti u
finskom školskom sistemu ide znatno dalje od toga da osigura da
sva djeca imaju dobar start u životu i snažno radi na tome da
slabiji učenici uhvate korak.
To ne podrazumijeva samo da se minimiziraju razlike između
učenika, već i da se minimiziraju razlike između škola, što
osigurava da sve škole u finskoj budu jednako kvalitetne.
Zbog čega je bitno da finske škole nude tako slične obrazovne
ishode i resurse? To sprječava kupnju obrazovanja – kada se
roditelji, administracije i nastavnici koncentriraju na škole s
izvrsnim rezultatima, usmjeravajući sredstva prema “dobrim”
školama i stvarajući smrtonosnu spiralu za slabije škole koje
gube resurse i učenike zbog toga što roditelji traže bolje opcije
za svoju djecu, a najbolji nastavnici bježe u programe s boljim
resursima.
Jedan ekspert za finsko obrazovanje uspoređuje izbor škola u
SAD-u u odnosu na one u Finskoj i kaže da u SAD-u škole imaju
“isti koncept kao i tržnica … Škole su trgovine a roditelji mogu
kupiti što god žele. U Finskoj roditelji također mogu birati, ali
izbor je svugdje jednak.”
Zbog ove ideje jednakosti svatko ima motiv promovirati
horizontalna poboljšanja u obrazovnom sustavu, umjesto da gleda
na poboljšanje škole kao na igru s nultom sumom, gdje se škole
natječu da budu najbolje. To također znači da čak i u
socioekonomski nerazvijenijim područjima, gdje su škole u mnogim
zemljama slabije, finske škole pružaju jednako dobro obrazovanje
kao i u najbogatijim dijelovima zemlje, prenosi Atma.
