Otpuštanje kemikalija u gornje slojeve zemljine atmosfere kako bi se odbilo sunčevo zračenje od Zemlje moglo bi biti jedan od načina borbe protiv galopirajućih klimatskih promjena, kažu znanstvenici, no upozoravaju kako tu kontroverznu tehniku "geoinženjeringa" prati niz rizika.
Među njima je i onaj da bi nagli prekid unosa
kemikalija u atmosferu rezultirao značajnim toplinskim
skokom koji bi na planetu mogao imati pogubne učinke na
biljke i životinje, prema istraživanju objavljenom u ponedjeljak.
“Ako bi se geoinženjering ikad naglo prekinuo to bi bilo
pogubno. Stoga biste morali biti sigurni da se može postupno
prekidati a lako je zamisliti scenarije u kojima bi se to
onemogućilo”, kaže koautor Alan Robock iz odjela za
ekološke znanosti sveučilišta Rutgers u New Brunswicku.
Među njima su ratovi, teroristički napadi na postrojenja koja
izvode prskanje atmosfere ili političke odluke, navodi se su
studiji.
“Zamislite velike suše ili poplave u svijetu za koje bi
bio okrivljen geoinženjering i zahtjeve da se to zaustavi.
Možemo li to ikad riskirati?”, upitao je znanstvenik.
Istraživanje “geoinženjeringa”
– tehnike kojom bi se moglo boriti s klimatskim
promjenama umjetnim modificiranjem toga koliko Zemlja odbija
sunčevo zračenje ili izvlačenja viška ugljičnog dioksida iz
atmosfere i njegova skladištenja modeli su koji dobivaju na
značenju što se svijet više približava onome što se smatra
relativno sigurnom granicom klimatskih promjena.
Temeljem Pariškog sporazuma zemlje su obećale održavati globalno
zatopljenje na do dva stupnja Celzija
iznad temperatura u vrijeme industrijskog doba s ciljem
da to bude ne više od 1,5 stupnja Celzija.
Ukoliko nacionalni planovi za ograničavanje emisije stakleničkih
plinova ne budu brzo doneseni Zemlja će se zagrijati za
najmanje tri stupnja Celzija do kraja stoljeća – što je
razina koja bi mogla otopiti većinu svjetskog leda i izazvati
slabije usjeve, ekstremno vrijeme i porast razina mora.
Zemlja se već zagrijala više od jednog stupnja Celzija u
odnosu na predindustrijsko razdoblje i to zatopljenje odgovorno
je za prošlogodišnje razorne uragane, suše i poplave.
