Niz procjena i podataka ukazuje na uspješnu ovogodišnju blagdansku sezonu za trgovce, no ankete i istraživanja pokazuju da sve veći dio kolača uzimaju internetski trgovački lanci, a udio kupaca koji odlaze kupovati u dućane, iako su oni i dalje u većini, polako ali sigurno se smanjuje.
Iako u ovo doba godine, uz pripreme za razne proslave, redovito
možemo čuti i pozive da se blagdani oko Nove godine ne pretvaraju
u potrošačku maniju već da ih se pokuša proslaviti skromno s
naglaskom na druženje s obitelji i prijateljima, trendovi kako
kod nas, tako i u svijetu, pokazuju da se na te pozive nitko ne
obazire. Podaci i procjene koji su dosad objavljeni, potvrđuju da
će i ovogodišnja blagdanska potrošnja biti vrlo izdašna za
trgovce.
Konzultantsko-revizorska kuća Deloitte još je prije nekoliko
tjedana objavila rezultate svoje ankete koju je provela u deset
europskih država, s pitanjima koja se tiču blagdanske potrošnje i
potrošačkih navika. Na ukupnom uzorku većem od osam tisuća
ispitanika, između deset država u kojima je provedena anketa,
najviše su za blagdane bili spremni odvojiti Španjolci i to
prosječno čak 632 eura. Za njima su slijedili Britanci (€614),
Talijani (€528) i Nijemci (€484), a na dnu ljestvice našli su se
Nizozemci (€296) i Poljaci koji su planirali prosječno potrošiti
258 eura tijekom ovogodišnje blagdanske potrošačke groznice.
U usporedbi s prošlom godinom od zemlje do zemlje se većinom
očekivao porast prosječne potrošnje od jedan do četiri posto,
stoji u objavi Deloittea. Uzimajući u obzir sveukupne rezultate,
Europljani u blagdanskoj potrošnji najviše odvajaju za darove (39
% iznosa), nešto manje za hranu te za putovanja (redom 25 % i 24
%), a najmanje za druženje (12 %).
Procjenu Deloittea, barem za Veliku Britaniju gdje se očekivao
porast prosječne potrošnje od dva posto, potvrđuju i brojke
kartičarske kuće MasterCard. Prema podacima objavljenim ovih dana
potrošnja u Velikoj Britaniji u ovogodišnjoj blagdanskoj sezoni
zasad je zabilježila rast od 3,1 % u odnosu na 2016. Iako brojka
nije na visini koja bi oduševila trgovce, oni među njima koji
svoje proizvode prodaju na internetu imaju puno više razloga za
zadovoljstvo jer je online prodaja porasla za 12 %.
Prema onome što se može vidjeti na londonskim ulicama, a o čemu
izvještava dnevnik The Guardian, toga su itekako svjesni trgovci
u klasičnim dućanima pa su u tamošnjim trgovinama H&M već
ovih dana spremni ponuditi popust od čak 60 %. Druge trgovačke
kuće, primjerice Debenhams, Gap, New Look i French Connection, ne
zaostaju previše s popustima i do 50 %. Ovakvi potezi možda bi
mogli donijeti i ponešto zakašnjelih kupaca, posebno ako se uzme
u obzir da potrošači i dalje većinu svoje blagdanske potrošnje
obavljaju u klasičnim dućanima, no trend rasta ponude na
internetu samo će nastaviti stvarati probleme za tradicionalne
trgovce.
To potvrđuje i istraživanje koje je provelo najveće američko
trgovačko udruženje National Retail Federation (NRF). Prema
njihovoj anketi, po prvi puta u povijesti ove je godine
najpopularnija destinacija za blagdansku kupovinu bio internet na
kojem je barem dio šopinga planiralo obaviti 59 % američkih
potrošača. Na drugom mjestu s 57 % nalazile su se klasične robne
kuće, a nakon njih su slijedili diskonti, supermarketi i druge
specijalizirane trgovine.
U tom istraživanju, čiji su rezultati objavljeni krajem
listopada, NRF je predviđao rast ovogodišnje blagdanske potrošnje
u Sjedinjenim Američkim Državama za 3,6 do 4 posto na ukupni
iznos od oko 680 milijardi dolara. Po potrošaču to je prosječno
iznosilo 967 dolara, a dosad objavljene brojke potvrđuju te
procjene. Maloprodaja je u studenom bila šest posto viša nego
lani u istom mjesecu, s time da je internetska prodaja porasla
10,5 posto, čime je dodatno potvrđen trend sve veće kupovine
preko interneta.
Deloitte je u svojoj anketi naveo i glavne prednosti zbog kojih
se potrošači odlučuju na kupovinu online. Najglavniji razlog je
to što se cijene mogu vrlo lako usporediti, kao i činjenica da su
lako dostupne i ocjene drugih kupaca o određenom proizvodu. Uz
to, dodatni poticaj daju i činjenica da je preko interneta
dostupna vrlo široka ponuda, kupcima je lako pronaći točno ono
što traže i kupljena roba im se dostavlja na kućnu adresu. Za
razliku od internetske, glavne prednosti tradicionalnih trgovina
koje su naveli kupci su činjenica da je kupljena roba istog
trenutka u rukama kupca, profesionalni savjeti kvalificiranih
prodavača, kao i bolje usluge nakon kupnje poput popravka ili
mogućeg povrata robe.
U Hrvatskoj kao i lani
Detaljnije ankete o blagdanskoj potrošnji u Hrvatskoj nisu široko
dostupne, no jednu takvu anketu proveli su magazin Ja trgovac i
agencija Hendal. Njihovi rezultati pokazali su da će većina
hrvatskih građana ove godine potrošiti jednak iznos na božićne
poklone kao i lani te da će njih nešto manje od dvije trećine tu
kupovinu obaviti u klasičnim trgovinama. U Hrvatskoj gospodarskoj
komori su krajem studenog objavili procjenu da će tijekom
ovogodišnjeg blagdanskog šopinga hrvatski građani potrošiti 12,5
milijardi kuna.
No, blagdanska potrošačka manija nije ograničena samo na Europu i
Ameriku. Iako se u Aziji ne slavi Božić, razdoblje oko kraja
jedne i početka druge godine obilježeno je drugim značajnim
datumima. Američki magazin Forbes je tako ovih dana objavio
četiri razloga zašto ‘božićna’ potrošnja raste i na istoku. U
Kini je, primjerice, najznačajniji dan za kupovinu, u rangu
američkog Crnog petka (dan nakon Dana zahvalnosti kad se smatra
da počinje razdoblje božićne kupovine i kad trgovci nude najveće
popuste u godini), postao 11. studenoga koji je prozvan Danom
samaca. Manifestaciju, koja je u proteklih deset godina prerasla
u svojevrsni festival šopinga je popularizirao najveći tamošnji
internetski trgovački lanac Alibaba. Ove je godine samo na taj
dan potrošeno rekordnih 25 milijardi dolara. Za usporedbu,
potrošnja u SAD-u za Crni petak i vikend koji mu slijedi iznosi
manje od trećine tog iznosa.
Azijski potrošači također vole krajem godine otputovati u neku od
popularnih tamošnjih turističkih destinacija poput Hong Konga,
Singapura ili Bangkoka, a krajem godine mnoge tamošnje kompanije
svojim zaposlenicima isplaćuju bonuse što također potiče
potrošnju. Uz to, kalendarsko razdoblje od listopada do siječnja
također uključuje i neke od najvećih azijskih blagdana.
Hinduistički festival svjetla Diwali svake godine pada negdje u
razdoblju između sredine listopada i sredine studenog, a lunarna
nova godina koja se slavi u Kini i nizu drugih azijskih zemalja
pada između kraja siječnja i sredine veljače.
Gledajući čisto s ekonomske strane blagdanska potrošnja velik je
poticaj za proizvođače i za gospodarstva diljem svijeta. I mada
takvo gledanje na blagdane s isključivo materijalne strane može
biti tumačeno uskogrudnim i konzumerističkim, teško se ipak
othrvati želji da bližnjima i sebi barem jednom godišnje ugodimo
nekakvim poklonom ili doživljajem. Čak i uz ‘čestitku’ na
bankovnom izvještaju u siječnju, piše
Tportal.
