Čak 50 posto kriminala otpada na kibernetički kriminal koji ne samo da predstavlja uvredu vladavini prava već i podriva stabilnost naših društava, kazala je u ponedjeljak u Europskom parlamentu Elissavet Vozemberg - Vrionidi iz Klub zastupnika Europske pučke stranke
Vozemberg – Vrionidi je na plenarnoj sjednici EP-a predstavila
izvješće “Borba protiv kibernetičkog kriminaliteta” o kojem će
europarlamentarci glasati u utorak navečer.
“Ta vrsta kriminala predstavlja uvredu za vladavinu prava
i podriva stabilnost naših društava. Statistički gledano, 50
posto kriminala otpada na ‘on-line’ aktivnosti, na
internetu“, kazala je izvjestiteljica.
U 2016., nastavila je Vozemberg-Vrionidi, napadi na elektroničke
sustave Europske unije povećali su se za 20 posto.
Prema njezinim riječima, kibernetički kriminal je vrlo teška
borba koja zahtijeva dobru pripremu i korištenje svih dostupnih
instrumenata, s posebnim naglaskom na specifičnost i posebnu
narav kibernetičkog kriminala.
“Radi se o kriminalu koji ne poznaje granice, vrlo često
su počinitelji anonimni i vrlo često nismo u potpunosti
pripremljeni, niti možemo reagirati zbog toga što tehnologija
koju počinitelji koriste je tehnologija kojom ne vladamo u
potpunosti“, pojasnila je izvjestiteljica.
“Stoga moramo također imati na umu da zakonski okvir mora
pratiti razvoj tehnologija, što nije uvijek slučaj“,
upozorila je Vozemberg-Vrionidi.
Europski parlament, istaknula je, nastoji dati konkretne
prijedloge koji pokrivaju nedostatke u području zakonskih
propisa, prevencije, razmjene informacija i iskustava između
država članica te između država članica i europskih institucija
te, s druge strane, nedostatke koji postoje u razmjeni
informacija između policije i pravosudnih tijela.
Smatra da je službama koje se bave sprečavanjem kibernetičkog
kriminaliteta potrebno dati instrumente koji će ih učiniti
funkcionalnijima, jer, kako je istaknula, “počinitelji su
često ispred nas“.
“Izuzetno je važno osnažiti kapacitete takvih agencija i
dati im mogućnost da povećaju svoje osoblje, a kao glavni cilj
ističemo zaštitu maloljetnika“, kazala je
Vozemberg-Vrionidi.
Podsjetila je da se djeca u sve ranijoj dobi služe internetom i
da su posebno ranjiva i podložna “mamljenju” preko interneta i
ostalim oblicima seksualnog iskorištavanja te je od iznimne
važnosti ostvariti strategiju kibernetičke sigurnosti EU-a:
“Otvoren, siguran i zaštićen kibernetički
prostor“.
Izvjestiteljica je kazala da EP nastoji poboljšati okvir unutar
kojih se prikupljaju tzv. elektronički dokazi, a sve naravno
poštujući ljudska prava.
U prijedlogu rezolucije EP-a se ističe da je potrebno naći
ravnotežu između privatnosti, tj. zaštite privatnih podataka, i
sigurnosti na internetu.
“Kibernetički kriminalitet uzrokuje sve veću socijalnu i
gospodarsku štetu kojom se utječe na temeljna prava pojedinaca,
što predstavlja prijetnju vladavini prava u internetskom
prostoru, i ugrožava stabilnost demokratskih društava“,
stoji u prijedlogu rezolucije.
Zastupnici su tijekom kratkog javljanja za riječ upozorili da se
oko 80 posto poduzeća u Europi suočilo s najmanje jednim
incidentom povezanim s kibernetičkom sigurnošću te su pozvali
tvrtke i institucije na području zdravstva, bankarstva i
energetike da prijavljuju napade. Također su istaknuli da su
kibernetički napadi postali “posebno oružje u hibridnom
ratovanju“.
Povjerenik Europske komisije Julian King kazao je da je
“kibernetičke napade jeftino izvesti, ali učinak je
velik“. Po njegovim riječima, treba razviti
“otporne, robusne sustave – da nas je teže napasti i da
možemo brže na njih odgovoriti“.
Prema izvješću Svjetskog gospodarskog foruma o globalnim rizicima
iz 2017., kao jedan od pet velikih vjerojatnih globalnih rizika
navode se brojni slučajevi kibernetičkog kriminala.
Znatan broj slučajeva kibernetičkog kriminala i dalje nije
procesuiran i kažnjen.
Na otvaranju prve plenarne sjednice EP-a u listopadu, predsjednik
Antonio Tajani odao je počast žrtvama najnovijih terorističkih
napada u Marseilleu i kanadskom Edmontonu te napada u Las Vegasu.
Izrazio je žaljenje što se još jednom na otvaranju Parlamenta
poziva da se “prisjetimo žrtava međunarodnog
terorizma“.
“To postaje redovita pojava“, kazao je Tajani,
aludirajući na dvije djevojke, jednu 17-godišnjakinju i jednu
20-godišnju djevojku, koje je napadač ubio nožem u nedjelju u
Marseilleu uz povike “Allahu Akbar”.
“Jednakost između muškaraca i žena je jedn od temeljnih
načela EU-a i jedna od značajki našeg načina razmišljanja i
življenja. Napadajući žene, napadaju one koje su nam
najdragocjenije. EU će nastaviti braniti naše vrijednosti sve dok
terorizam ne bude pobijeđen“, kazao je Tajani.
Zastupnici su održali minutu šutnje za žrtve napada. Prije
nekoliko tjedana, također u Marseilleu, u napadu kiselinom teško
su stradale dvije američke studentice. U kolovozu u Finskoj je
18-godišnji Marokanac višestrukim ubodima nožem usmrtio dvije
ženske osobe, a policija je objavila da je ciljano napao žene.
