Najveće, ali i najmanje životinje najizloženije su prijetnji izumiranja zbog čovjekove aktivnosti na planetu, upozorava međunarodna studija objavljena u američkom znanstvenom časopisu Proceeding of the National Academy of Sciences (PNAS)
“Veliki gubitak među tim vrstama, najvećima i
najmanjima na zemlji, prijeti da izazove duboke promjene u šumama
i stepama, oceanima, rijekama i potocima koji čine arhitekturu
živog svijeta našeg planeta“, kažu znanstvenici u
studiji objavljenoj u ponedjeljak.
“Znati kako veličina neke životinje utječe na prijetnju
da ona izumre za nas je dragocjen alat koji nam služi da
procijenimo koliki je rizik nestanka brojnih vrsta o kojima malo
znamo“, rekao je William Ripple, profesor ekologije na
Sveučilištu Oregon na sjeverozapadu Sjedinjenih Država.
Ripple je bio voditelj studije u kojoj su znanstvenici iz SAD-a,
Australije i Švicarske proučavali više od 27.000 vrsta
kralješnjaka upisanih na crvenu listu Međunarodne unije za
očuvanje prirode (UICN), a među njima izumiranje prijeti 4.400
vrsta.
Među ugroženim skupinama su sisavci, ptice, gmazovi, vodozemci
kao i ribe, kako koštunjače tako i hrskavičnjače kao što su
morski psi i ražovke.
Najvećim životinjskim vrstama na planetu najveća su prijetnja
lovci, a za 90 posto malenih vrste koje teže kilogram ili više,
pogubni su žetva i ribolov, primjerice za školjke i ribe, kaže
prof Ripple.
To se odvija u “različitim oblicima, među kojima je ribolov, bilo
da je s dozvolom ili bez nje, zatim lov i postavljanje zamki za
ulov životinja za hranu ili kako bi se njima ljudi
koristili u medicinske svrhe”, napisali su autori i
upozorili da brojne životinje stradaju “slučajno, uhvaćene u
ribarske mreže”.
Malenim kralješnjacima težine ispod 77 grama najviše prijete
promjene u okolišu i gubitak njihovih prirodnih staništa.
Primjeri za to su žabica Afrixalus clarkei, kolibrić Lepidopyga
coeruleogularis (koji ima vrat boje safira), sivi gekon (gušter)
s Madagaskara, šišmiš Kitti, riba koja hoda crytotora thamicoma.
Posebno su ugrožene malene vrste koje žive u slatkovodnim
staništima.
Najveći sisavci – kitovi, slonovi, nosorozi, lavovi – vrste su
kojima borci za očuvanje prirode pridaju najveću pozornost, ali
znanstvenici upozoravaju da se valja posvetiti zaštiti velikih
životinja koje nisu sisavci.
Takve su velike ribe kao što je kitopsina, atlantska jesetra
(Acipenser oxyrhynchus) ili velike ptice kakav je somalski noj,
te gmazovi poput divovskog kineskog daždevnjaka ili komodskog
varana.
