Gotovo 20 godina od lansiranja sonde Cassini sa Zemlje svemirska letjelica u petak završava misiju spuštanjem u atmosferu Saturna prije nego se sruši na planet
U zadnjim satima, prije nego što izgori u atmosferi i ostaci se
sruše na površinu planeta, trebala bi prikupiti posljednje
podatke o atmosferi Saturna i slikati Saturnov blještavi prsten
te ih poslati radiovalovima.
“Misija je bila luda, divlja, predivno uspješna i dolazi
svome kraju“, kazao je prije dva tjedna Curt Niebur,
jedan od NASA-inih znanstvenika koji je radio na projektu.
Očekuje se da će sonda izgubiti vezu sa Zemljom u 13,55 sati.
Cassini je istraživao Saturn, šesti planet Sunčeva sustava, i
njegova 62 mjeseca od 2004. Prikupljao je podatke među ostalim i
o Saturnovu mjesecu Enceladusu i njegovoj ledenoj kori.
Posljednjih pet kruženja u orbiti omogućila su znanstvenicima
uvid u to kako Saturn izgleda ‘iznutra’ i snimke visoke
rezolucije prstenova i pojedinačne strukture prstenova.
Perma očekivanjima znanstvenika u završnim fazama leta sonda
ulazi u dovoljno gustu atmosferu koja zahtijeva aktiviranje
malih raketnih potisnika kako bi održala stabilnost.
Misija poznata pod imenom Cassini-Huygens projekt je koji se
odvijao u suradnji američke NASA-e, Europske svemirske agencije i
Talijanske svemirske agencije.
U posljednjim mjesecima misije sonda je uranjala između
Saturnovih prstena i kretala se vanjskih rubom atmosfere planeta.
Ti manevri ranije su izbjegavani jer je rizik oštećenja letjelice
bio prevelik pa su ostavljeni za sami kraj misije.
Kad su prije nekoliko godina shvatili da će letjelica uskoro
ostati bez goriva znanstvenici su željeli okončati misiju na
siguran način i bez ometanja mjesečevih ili planetarnog sustava s
obzirom na mogućnost života primjerice na mjesecu Enceladeu.
Cassini je lansiran 15. listopada 1997 i nosio je sondu Huygens.
Trebalo mu je gotovo sedam godina do Saturnova sustava.
Sondu Huygens izgradila je Europska svemirska agencija i bilo je
predviđeno da ‘putuje’ s Cassinijem kako bi pomogla u
istraživanju Saturnova sustava. Cassini je 2005. odbacio Huygensa
na jedan od Saturnovih mjeseca Titan. Ta je sonda pomogla
znanstvenicima da dobiju bliski uvid u Titana a njegovo
istraživanje bilo je važno je vrlo nalik Zemlji.
“Ta je misija sama za sebe promijenila način na koji NASA
gleda na pitanje potrage za životom“, kažu stručnjaci u
američkoj svemirskoj agenciji.
“Cassinijeva uloga na Saturnu bila je da popuni
praznine i otkrije nove tajne”, kaže umirovljeni
znanstvenik James Oberg koji se sada bavi poviješću
svemirskih letjelica.
U gotovo 300 krugova oko divovskog plinovitog planeta sonda je
otkrila tekući metan na Titanu, slanu vodu na zaleđenom
Enceladeu, na kojemu su otkriveni i znakovi hidrotermalne
aktivnosti kompatibilne sa životom.
U dalekoj budućnosti Saturn bi mogao, vjeruje Oberg, osigurati
izvore vode za projekte kojima se modificira klima na planetima
poput Marsa omogućavajući bolje uvjete za ljude na tim planetima.
“Vodu oko Saturna najlakše je transportirati od bilo
kojih drugih izvora vode u Sunčevu sustavu“, kaže on.
Čitava Cassini-Huygen misija koštala je 3,26 milijarde dolara, od
čega je SAD financirao 2,6 milijarde ESA 500 milijuna dolara i
Talijanska svemirska agencija 160 milijuna dolara.
