World economic forum u nedavno objavljenom članku izvještava o potrebi za poduzimanjem žurnih mjera protiv razornih posljedica promjene globalne klime. U nastavku prenosimo dijelove objavljenog teksta.
Uništenje Zemlje zbog klimatskih promjena možda se čini kao
daleka budućnost. No planet već danas trpi posljedice klimatskih
promjena.
Globalna srednja stopa rasta razine mora povisila se za 50 posto
u posljednja dva desetljeća. Temperature su 2017. godine u nekim
područjima, od Kalifornije do Vijetnama, već dosegle najviše
razine u povijesti. Posljednje tri godine bile su najtoplije ikad
zabilježene, prenosi Index.
Posljedice i mjere za zaštitu od klimatskih
promjena
U novom je otvorenom pismu šest istaknutih znanstvenika i
diplomata, uključujući i bivšu direktoricu Ujedinjenih naroda za
klimu Christianu Figueres i fizičara Stefana Rahmstorfa, napisalo
da će za oko tri godine na Zemlji nastupiti najgori učinci
klimatskih promjena. Pismo objavljeno 28. lipnja potiče vlade,
poduzeća, znanstvenike i građane da se već sada počnu baviti
svjetskim emisijama stakleničkih plinova.
Ako se emisije mogu trajno sniziti do 2020. godine, globalne
temperature vjerojatno će izbjeći dostizanje praga nakon kojeg
više nema povratka, napisali su. Navedene pogubne posljedice
uključivale bi brzo krčenje šuma, poplave zbog porasta razina
mora i nepredvidljive promjene vremena, koje bi mogle opustošiti
poljoprivredu i pogoditi život na obalama, gdje živi većina
ljudi.
- Plan koji predlažu znanstvenici uključuje šest ciljeva za
2020. godinu: - Povećanje obnovljive energije na 30 posto upotrebe električne
energije. - Izrada nacrta planova za gradove i države za odbacivanje
energije od fosilnih goriva do 2050. godine, s financiranjem od
30 milijardi dolara godišnje. - Pobrinuti se za to da je 15 posto svih novih prodanih vozila
električno. - Smanjiti neto emisije nastale krčenjem šuma.
- Objaviti plan za prepolovljavanje emisija koje nastaju
krčenjem šuma prije 2050. godine. - Potaknuti financijski sektor na izdavanje više “zelenih
obveznica” vezanih uz pokušaje ublažavanja učinka klimatskih
promjena. - Zajednička borba
Ciljevi pisma nisu u skladu s prioritetima administracije
američkoga predsjednika Donalda Trumpa, koja je naznačila da joj
klimatske promjene nisu bitno pitanje na dnevnom redu. Naime, na
početku lipnja, predsjednik Trump najavio je da će se 2019.
godine Sjedinjene Američke Države povući iz Pariškog sporazuma
koji postavlja nacionalna mjerila za ograničenje emisija
stakleničkih plinova.
Autori pisma pozvali su gradove i firme na borbu protiv emisija
plinova i na ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma, čak i bez
pomoći američke vlade.
“Nalazimo se pred mogućnosti da smanjimo emisije do 2020. godine.
To traži znanost, a u skladu je i sa zaštitom UN-ovih ciljeva
održivoga razvoja, posebno kad je u pitanju iskorjenjivanje
ekstremnog siromaštva”, rekla je Figueres u objavi za tisak.”Ovaj
golemi izazov poklapa se s nezabilježenom otvorenošću spram
samoinicijativnog djelovanja od strane podnacionalnih vlada
unutar SAD-a, vlada na svim razinama izvan SAD-a i privatnog
sektora općenito. Prilika koju smo dobili tijekom sljedeće četiri
godine jedinstvena je u povijesti”, zaključuje Figueres.
