Kada su posrijedi zdrave namirnice, špinat je bez sumnje jedna od najzdravijih, no treba voditi računa o tomu da se njegovim podgrijavanjem oslobađaju neke štetne tvari, podsjećaju njemački znanstvenici
Špinat spada u grupu lisnatog povrća koje sadrži relativno visok
postotak nitrata, koje resorbira iz zemlje preko korijena.
“Kada špinat odstoji, a osobito ako je posrijedi termički
obrađena namirnica. količina nitrata se povećava, a oni se u
kuhanom špinatu procesom vrenja čak pretvaraju u nitrite. Oni su
opasni jer se u organizmu spajaju s aminima i tvore visoko
kancerogene spojeve koje nazivamo nitrozaominima“,
objasnila je nutricionistkinja i znanstvenica Dagmar von
Cramm.
“Ukoliko samo nakratko podgrijete špinat neposredno prije
konzumiranja, ne morate brinuti“, kazala je von Cramm,
upozorivši da se to ne odnosi na sasvim malu djecu, kod koje u
najekstremnijem slučaju posljedica može biti do gušenja.
“Ostaci kuhanog špinata ne smiju se čuvati na sobnoj
temperaturi. Odmah ih treba spremiti u hladnjak. Neposredno prije
konzumiranja samo ih nakratko podgrijte“, rekla je.
“Zapravo je najbolje pripremiti samo onoliko špinata
koliko se može pojesti za jedan obrok.”
Špinat se može jesti sirov, kao salata. Bogat je vitaminom A, C i
beta-karotenom i folnom kiselinom.
Ovo povrće dugo se smatralo najboljim izvorom minerala željeza,
što je netočno jer ga ondje i nema u velikim količinama. Usto, ta
vrsta željeza, a još je nazivamo neheminskim željezom (za razliku
od heminskog kojega ima u hemoglobinu), oblik je koji se slabo i
sporo upija u crijevima. Dakle, ne bismo trebali očekivati veću
korist u liječenju anemija.
