Stjecanje novih znanja, zdrava prehrana, nepušenje, smanjenje problema sa sluhom i usamljenošću mogli bi za trećinu smanjiti broj slučajeva demencije, pokazuje studija čiji su rezultati objavljeni u četvrtak.
U sveobuhvatnoj analizi rizičnih faktora koji stoje iza demencije
znanstvenici su ukazali na njih devet koji su od posebnog
značenja.
Ti čimbenici uključuju prestanak daljnjeg obrazovanja
nakon 15. godine, problem visokog krvnog tlaka, pretilost i
gubitak sluha u srednjoj životnoj dobi, kao i pušenje, depresiju,
fizičku neaktivnost, društvenu izolaciju i dijabetes u kasnijoj
životnoj dobi.
Stručnjaci smatraju da bi se eliminacijom svih ovih
čimbenika mogao eliminirati jedan od tri slučaja demencije u
svijetu.
“Iako se demencija dijagnosticira u kasnijem životu, promjene na
mozgu počinju se odvijati godinama ranije”, kaže Gill
Livingston, profesor s College Universityja u Londonu i jedan od
24 međunarodna stručnjaka koja je medicinski časopis
Lancet angažirao na provedbi analize.
“Širi pristup prevenciji demencije koji obuhvaća i ove faktore
rizika koji utječu na promjene donijet će dobrobit našim
društvima koja stare i pomoći prevenciji rastućeg broja slučajeva
demencije”, ističe Livingston.
Po posljednjih procjenama Međunarodne udruge oboljelih od
Alzheimera, oko 47 milijuna ljudi u svijetu pati
od demencije, a troškovi bolesti povezanih s
propadanjem funkcije mozga iznose 818 milijardi dolara godišnje.
Demenciju izazivaju bolesti mozga, od kojih je
najčešća Alzheimerova bolest, koja rezultira propadanjem
stanica mozga te utječe na pamćenje, ponašanje, orijentaciju i
snalaženje u prostoru kao i sposobnost provođenja svakodnevnih
aktivnosti.
Broj ljudi koje pogađa demencija porast će do
2050. gotovo tri puta i obuhvatiti će 131 milijun
ljudi, procjenjuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).
Stručnjaci su utvrdili da su kod 35 posto slučajeva demencije
koji su mogli biti spriječeni tri najvažnija faktora rizika
na koja bi trebalo utjecati povećanje obrazovanja u mlađoj dobi,
smanjenje problema sa sluhom u srednjoj životnoj dobi i prestanak
pušenja.
Izostanak potpunog srednjeg obrazovanja u vrijeme mladosti može
ljude učiniti manje otpornima na gubitak kognitivnih funkcija u
starijoj dobi, navode stručnjaci, dok očuvanje sluha pomaže
ljudima da bolje i bogatije doživljavaju svijet oko sebe, gradeći
istodobno kognitivne sposobnosti.
Prestanak pušenja smanjuje izloženost neurotoksinima i poboljšava
zdravlje srca koje utječe na zdravlje mozga, ističu
stručnjaci.
