Na ispitima se najviše vara radi nesigurnosti i nedostatka vremena za učenje, pokazuje istraživanje portala EduCentar na gotovo 400 ispitanika od kojih je čak 95 posto priznalo da je barem jednom u životu varalo na ispitu
Na ispitima i testovima u najvećoj su mjeri varali ispitanici sa
srednjom stručnom spremom, njih čak 98 posto, dok su najmanje
varali oni s visokom stručnom spremom, njih 21 posto nikada nije
varalo na ispitu.
Većini varanje ipak nije glavna metoda
Da nije sve tako crno pokazuje to što je većini ispitanika koji
su pribjegli varanju na ispitima to bila samo pomoć prilikom
polaganja testa, a tek 16 posto je izjavilo kako im je varanje
glavna metoda na koju se oslanjaju kako bi položili, odnosno
dobro napisali test.
Na ispitima najčešće varaju srednjoškolci – 41 posto ispitanika
kaže kako je za vrijeme srednje škole varalo na gotovo svakom
testu, a njih svega 8 posto nikada nisu varali. Za vrijeme
osnovnoškolskog obrazovanja petina ispitanika, 19 posto, varala
je gotovo na svakom testu, dok ih 18 posto nikada nije varalo.
Od ispitanika koji su pohađali višu školu ili fakultet, njih 24
posto je varalo na svakom ispitu, no ipak je više onih koji
nikada nisu varali za vrijeme studiranja, 31 posto. Gotovo
polovica onih koji su pohađali fakultet priznali su da su varali
na ispitima, ali samo u iznimnim situacijama.
Najviše koriste šalabahter
Kada je riječ o metodama prepisivanja, 93 posto ispitanika
koristilo je šalabahter. Osim šalabahtera, 85 posto ispitanika se
na ispitu došaptavalo, dok ih od kolega prepisuje 11 posto.
Moderne tehnologije (mobitele, bubice…) probalo je koristiti 19
posto ispitanika, a svega 4 posto se time služi kao glavnom
metodom varanja na testovima. Također, 8 posto ispitanika poslalo
je nekoga drugoga umjesto njih da polaže ispit, ali tu metodu
nitko od ispitanika ne koristi redovno. Od ostalih metoda koje su
probali ispitanici su istaknuli čitanje iz knjige, zamjenu
testova, znakove rukama…
Najčešći razlog zbog kojeg učenici i studenti pribjegavaju
varanju je nesigurnost u vlastito znanje, 66 posto, nedostatak
vremena za učenje, 65 posto, njih 23 posto vara “jer svi to
čine”, a 21 posto zato što imaju priliku. Kako ne bi zaostajali
za kolegama koji to čine, razlog je zašto na ispitima vara
preostalih 16 posto ispitanika.
“Previše bespotrebnog gradiva koje se ne može naučiti niti
razumjeti”, objašnjava jedna ispitanica zašto pribjegava varanju
na ispitima. “Profesori kojima nije bilo bitno jesmo li naučili
ili naštrebali gradivo…profesori koji su od nas očekivali da
budemo papige i gdje doslovno moraš od slova do slova naučiti
gradivo napamet”, komentira jedan ispitanik, dok drugi dodaje da
“generalizirani ispiti nisu za svakog, svi smo različiti i takvo
bi trebalo biti i ispitivanje znanja”.
“Posuđivanje” radova od drugih
Osim varanja na ispitima i testovima, ispitanici su skloni i
“posuđivanju” dijelova ili čak cijelih radova od drugih. U
najmanjoj mjeri se posuđuje za izradu maturalnih i diplomskih
radova koje ispitanici u pravilu pišu sami, 83 posto maturalni i
81 posto diplomski.
Dijelovi tuđih radova u najvećoj se mjeri posuđuju za zadaće, 52
posto, i lektire, 40 posto, a upravo se lektire u najvećoj mjeri
u potpunosti preuzimaju od drugih.
Čak 83 posto ispitanika uhvaćeno je u varanju, a za to uglavnom
dobivaju kazne s kratkotrajnim posljedicama. Najčešća posljedica
je opomena, 49 posto ispitanika je opomenuto, te oduzimanje testa
ili ispita, 39 posto. Jedinicu u imenik i poništenje testa dobilo
je 31 posto ispitanika, 5 posto izbačeno je iz učionice zbog
varanja, a 1 posto je čak isključeno iz škole.
Da varanje nije moralno, ali je u nekim situacijama potrebno,
smatra 70 posto ispitanika, dok ih 17 posto smatra to apsolutno
nemoralnim, iako su to i sami radili. Problem u varanju ne vidi
13 posto ispitanika koji smatraju kako je to skroz u redu.
Iako varanje ispitanici ne smatraju moralnim, ali ipak donekle
prihvatljivim, 15 posto ih smatra kako postoje struke gdje je to
apsolutno zabranjeno i neoprostivo, kao što su medicina i srodni
fakulteti, što pokazuje da za varanje ipak vrijede dvostruki
standardi, navodi EduCentar.
