Središte europske inovacije ne nalazi se u jednoj od velikih prijestolnica poput Londona, Berlina i Pariza, nego u malenom gradu u Flandriji čije je sveučilište drugu godinu zaredom proglašeno najinovativnijim na listi koja prepoznaje obrazovne institucije koje čine najviše za napredak znanosti, stvaranje nove tehnologije i poticanje svjetske ekonomije
Najinovativnijom obrazovnom institucijom u Europi drugu godinu
zaredom proglašeno je sveučilište u belgijskom Leuvenu. Ovu
gotovo 600 godina staru instituciju pokrenuo je 1425. papa Martin
V., no ona je danas poznatija po svojoj tehnologiji nego po
teologiji. KU Leuven je otvoren za studente svih vjera,
djeluje autonomno od crkve i drži jedno od najvećih
nezavisnih istraživačkih i razvojnih organizacija na svijetu. U
2015. to je sveučilište izdvojillo 454 milijuna eura za razvoj
tehnologije i znanosti, a trenutno drži prava za 586 aktivnih
patenata.
Kako je to relativno malo katoličko sveučilište u inovaciji
prestiglo veće i poznatije institucije diljem Europe? KU Leuven
je svoje prvo mjesto dijelom zaslužio uvođenjem velikog
broja utjecajnih inovacija. Tamošnji znanstvenici prijavljuju
više patenata od bilo koje institucije na kontinentu, a vanjski
suradnici često citiraju inovacije s tog sveučilišta u prijavama
svojih patenata.
Drugim najinovativnijim sveučilištem u Europi proglašen je
Imperial College London, institucija koja je zaslužna za otkriće
penicilina, razvoj holografije i izum optičkog vlakna. Na trećem
mjestu nalazi se Cambridge, sveučilište staro 800 godina koje je
iznijedrilo 91 Nobelovca, a na četvrtom je sveučilište u
Muenchenu.
Reutersovom listom u pravilu dominiraju sveučilišta iz
država koje predvode i europsku politiku i gospodarstvo. Njemačka
sveučilišta čine 23 od 100 institucija, više nego od ijedne
države, dok drugo mjesto dijele Francuska i Velika Britanija sa
17 sveučilišta. Te su države u isto vrijeme i najmnogoljudnije i
najbogatije europske zemlje, no pokazalo se da i države s
puno manjim stanovništvom i skromnijim gospodarstvima nekad
nadvladaju one veće.
Republiku Irsku predstavljaju tri institucije na listi, a s
populacijom od 5 milijuna ljudi to ju čini državom s najviše
predstavnika po glavi stanovnika. Po istom kriteriju na drugom
mjestu se nalazi Danska, a slijede ju Belgija, Švicarska i
Nizozemska. Na listi nema nijednog hrvatskog sveučilišta, kao ni
iz onih iz država istočne Europe, uključujući i Rusiju.
Reuters listu izrađuje u suradnji s agencijom Clarivate Analytics
na temelju podataka o broju i citiranosti znanstvenih radova i
patenata.
