U organizaciji Hrvatskog društva za promicanje informatičkog obrazovanja (HDPIO)
u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ),
Agencijom za odgoj i obrazovanje (AOO) i Hrvatskom akademskom i
istraživačkom mrežom (CARNet) dana 23. travnja 2007. godine održan je
okrugli stol pod nazivom “Digitalni nastavni sadržaji -planiranje,
pripremanje, proizvodnja i primjena (DNS – P 4 )”.
Okrugli
stol održan je u kongresnom centru Fakultetu elektrotehnike i
računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Prije početka rada prisutne
je pozdravio dekan FER-a prof. dr. sc. Vedran Mornar iskazavši posebnu
zainteresiranost Fakulteta za unapređenje pred visokoškolskog
obrazovanja.
Uvodničari okruglog stola bili su Leo Budin (HDPIO), Zoran Paldi (MZOŠ), Vinko Filipović (AOO) i Zvonimir Stanić (CARNet).
Neposredna pobuda za sazivanje okruglog stola je
prijedlog predsjedništva HDPIO-a da glavna tema savjetovanja Računalo u
školi XI (koje će se održati od 30. rujna 2007. do 2. listopada 2007.
u hotelima Solaris u Šibeniku) budu Digitalni nastavni sadržaji.
Sudionici okruglog stola usuglasili su se da je zadnjih nekoliko godina
uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije u hrvatski školski
sustav poprimilo značajne razmjere.
MZOŠ projektima opremanja škola računalnom opremom i povezivanja škola
na Internet stvara okruženje u kojem su moguća značajna unapređenja
obrazovnog procesa. Isto tako, dobavljeni su i neki profesionalno
pripremljeni sadržaji koji u već javno dostupni. CARNet svojim
projektima u obrazovanju (http://www.carnet.hr/projekti/obrazovni)
stvara preduvjete za mnoge nove aktivnosti. Osnovna djelatnost AOO je
svekoliko unapređivanje nastavnih procesa posebice primjenom
informacijske i komunikacijske tehnologije.
Prepreke
Današnje stanje opremljenosti omogućuje raznolike mogućnosti uporabe,
no postoje i stanovite prepreke koje bi trebalo nastojati ublažiti.
Treba posebice uzeti u obzir prepreke koje će uvijek postojati. To su:
- Neujednačena opremljenost (nikada sve škole neće biti
jednako opremljene: neke od škola imat će najnapredniju opremu koja će
omogućiti neposrednu uporabu multimedijskih sadržaja dok će u drugima
biti oprema biti znatno skromnija); - Neujednačena
zainteresiranost nastavnika (uvijek će se u nastavničkoj populaciji
zainteresiranost nastavnika kretati od entuzijazma do potpune
nezainteresiranosti).
Te se prepreke mogu ublažiti tako da oblici digitalnih sadržaja budu
raznoliki kako bi se za svaku razinu opremljenosti mogli naći neki
prikladni oblici. Zainteresiranost nastavnika može se postići
prikladnom pripremom digitalnih sadržaja na takav način da im se
olakša, a ujedno i poveća kvaliteta izvođenje obrazovnog procesa.
Mogući oblici digitalnih sadržaja
Zbog svega navedenog digitalni nastavni sadržaji moraju biti raznoliki
kako bi u svim uvjetima tehnologija pridonijeli unapređenju nastavnog
procesa. Ti oblici mogu biti:
- profesionalno pripremljeni sadržaji za e-učenje uz primjenu tutorskih sustava,
- digitalni (ili digitalizirani) udžbenici,
- nastavni tekstovi (pripremljeni u bilo kojem obliku),
- primjeri obrade pojedinih nastavnih tema,
- pripreme za ogledne nastavne satove,
- poveznice na druge izvore informacija.
Naglasci iz rasprave
- Svakako je potrebno povesti sustavnu brigu o digitalnim
nastavnim sadržajima uvažavajući osnovna načela školskog sustava pri
čemu bi se trebale angažirati sve relevantne institucije. - Kako
bi se osigurala kvaliteta tih sadržaja bilo bi potrebno za svaki
predmet osnovati neku vrstu uredništva koje bi se brinulo o stručnoj i
metodičkoj recenziji te lekturi sadržaja prije uvrštavanja. - Postupkom odobravanja ne smije se suzbiti kreativne pojedince.
- Za svaki oblik sadržaja trebalo bi propisati norme za načine stručne i metodičke ocjene.
- Postupci
osiguranje kvalitete sadržaja ne smiju suzbiti kreativno stvaralaštvo.
Neke oblike sadržaja može se samo stručno pregledati i ne podvrgavati
suviše strogom postupku recenziranja. - Treba utvrditi pravila povezana sa zaštitom intelektualnog vlasništva kako bi se izbjegle moguće naknadne nesuglasice.
- U postupak pripreme digitalnih sadržaja trebala bi se uključiti i sveučilišta.
- Nastavnički
fakulteti morali bi se uključiti u izobrazbu nastavnika za primjenu
digitalnih sadržaja i svoje programe prilagoditi tim potrebama. - Na
Hrvatskoj televiziji i u Filmoteci 16 postoji bogati fond nastavnih
filmova koje bi bilo korisno digitalizirati i staviti na raspolaganje
korisnicima. - Uz već spomenute sadržaje u sustav treba
uključiti i raznovrsne programske alate (primjerice: radna okruženja za
pripremu programa, simulacijske programe) po uzoru na slične koji su
dobavljeni za sveučilišnu razinu obrazovanja (Matlab, Mathematica i
sl.).
Umjesto zaključka
Treba podsjetiti da je osnovni motiv za sazivanje okruglog stola bila je priprema za skup Računalo u školi XI u rujnu 2007.
Iako bi se već i na temelju provedene rasprave mogle osmisliti dobro
zasnovane odluke, razumno je pozvati sve zainteresirane na promišljanje
sustavnog oblikovanja digitalnih sadržaja za hrvatski obrazovni sustav.
Na skupu u Šibeniku moći će se, na temelju javne rasprave, uobličiti
preporuke za planiranje, pripremu, proizvodnju i primjenu digitalnih
nastavnih sadržaja
