Tijekom njezina postojanja lomila su se koplja oko vjerodostojnosti enciklopedije, no to nije nimalo većeg utjecaja na činjenicu da je svakim danom posjećuje sve veći broj ljudi
Ljudska želja za sakupljanjem informacija na jednom mjestu stara je
tisućama godina, a predivan povijesni primjer je Aleksandrijska
knjižnica. Kroz stoljeća su izrađene mnoge enciklopedije, no tek je
digitalno doba pružilo alate za jednostavno pretraživanje velike
količine informacija.
Tijekom 90-ih godina etabliranu Enciklopediju
Britanicu ozbiljno je ugrozio Microsoftov projekt Encarta, čisto zbog
toga što su informacije u Encarti dolazile na CD mediju koji se lako
pretraživao na računalu.
Otprilike u isto to vrijeme rodile su se prve
ideje o enciklopediji na internetu.
Prvi projekt u tom smjeru pojavio se tek na kraju prošlog stoljeća jer
se čekao tehnički napredak interneta u smislu dostupnosti i brzina
prijenosa. Tada su pokrenuta dva projekta: Nupedia i GNUpedia. Nupedia
je djelo Jimmy Walesa, kreatora Wikipedije koji je Nupediju planirao
puniti člancima stručnjaka za pojedina područja i sadržaj davati na uvid
posjetiteljima besplatno.
Nažalost, punjenje sadržajem nije išlo kako
treba, pa je u prvoj godini na Nupediju stavljeno tek 12 članaka. Wales
se tada upoznao s konceptom Wiki te je 15. siječnja 2001. godine
pokrenuo Wikipediju kao projekt koji bi trebao pomoći popuniti Nupediju
sadržajem.
Stvari se nisu razvijale kako je Wales planirao. Enciklopedija u kojoj
su svi mogli sudjelovati brzo je dobivala na popularnosti, a ostali
slični projekti gubili su popularnost i na kraju se ugasili.
Godine
2001. Wikipedia je imala prvo pojavljivanje u jednom mainstream mediju,
New York Timesu, što je vrlo pozitivno utjecalo na popularnost ovog
servisa. Enciklopedija u koju su sadržaje mogu unositi svi posjetitelji
svoje je širenje bazirala upravo na popularnosti.
Vrlo brzo su se počele otvarati verzije Wikipedije na drugim jezicima. U
siječnju 2004. godine 90 posto svih članaka na Wikipediji bilo je na
engleskom, a u 2007. godini manje ih je od polovice pisano na engleskom jeziku.
Danas Wikipedia broji 17 milijuna članaka (3,5 milijuna na engleskom
jeziku). Postoji čak 257 aktivnih edicija Wikipedija na raznim jezicima
svijeta i informacije u njoj traži 365 milijuna posjetitelja.
Politika Wikipedije jest takva da se članci moraju pisati s neutralnim
stavom i sadržavati provjerene informacije, no to nije uvijek bio
slučaj. Često puta su informacije sumnjive kvalitete, pa čak i
propaganda pronalazili put do članaka u enciklopediji.
Kroz godine se
sustav provjere unesenih informacija poboljšavao, pa sada Wikipedia
tvrdi da ima postotak pogrešaka blizak onima ‘pravih’ enciklopedija
poput Britanike jer tko bilježi, taj i pogriješi. Kvaliteta Wikipedijina
pristupa jest što greške bivaju brzo uočene i popravljene.
U ovim trenucima Wales i društvo imaju više razloga za slavlje jer, osim
što obilježavaju deset godina njihova vrlo uspješnog projekta,
Wikipedia je i ove godine uspjela sakupiti novac potreban za
financiranje projekta od svojih posjetitelja osiguravši si na taj način
neovisnost na još neko vrijeme.
