Hrvati najčešće posežu za piratskim inačicama softverskih proizvoda tvrtki Microsoft i Adobe. Najčešći način piratizacije softvera jest kupovina jedne kopije i potom instalacija na više računala
Komercijalna vrijednost nelicenciranih računalnih programa instaliranih na osobna računala u Hrvatskoj u 2010. godini iznosi 389 milijuna kuna, a 54 posto računalnih programa je nelicencirano.
Podaci su to za Hrvatsku iz osme Globalne studije udruženja Business Software Alliance (BSA) o stopama programskog piratstva za 2010. godinu, koja istražuje stope piratstva na računalnim programima diljem svijeta.
U srednjoj i istočnoj Europi vrijednost piratiziranog softvera dosegla je razinu od 5,5 milijardi dolara, dok je na globalnoj razini porasla do rekordnih 59 milijardi dolara, dvostruko više nego prije osam godina.
Od ukupno 24 zemlje srednje i istočne Europe, Hrvatska ima šestu najnižu stopu piratstva, zajedno s Litvom i Poljskom. Usporedi li se s članicama Europske unije, slika je znatno lošija – među 28 zemalja zauzeli bismo 22. mjesto.
BSA nema podatke o tome koliko je domaćeg softvera na meti pirata, kao ni kolike štete trpe hrvatski autori i proizvođači.
Računalni kriminalitet i kršenja prava na intelektualno vlasništvo lani
su činili 23 posto zabilježenog gospodarskog kriminala. Najveći porast
zabilježilo je računalno krivotvorenje, dok je kriminal vezan uz
intelektualno vlasništvo ostao na približno istoj razini. Iznimka su
bile povrede prava proizvoditelja zvučne ili slikovne snimke, kojih je
bilo upola više nego godinu prije.
Krešimir Sikavica, načelnik Odjela za gospodarski kriminal i korupciju
pri MUP-u, nada se da će – nakon što najesen na snagu stupi novi Zakon o
kaznenom postupku – suzbijanje kriminala biti još učinkovitije. Odredbe
tog zakona, naime, policiji omogućuju slobodnije ruke za prikupljanje
dokaza praćenjem, nadzorom, snimanjem, ulaskom u privatne prostorije,
simuliranom kupnjom…
Po podacima koje je iznijela Božena Vrbanić, zamjenica glavnog državnog
inspektora, prošle godine obavljeno je osam tisuća nadzora nad 3790
računala. Na 511 računala pronađeno je 970 nelicenciranih programa.
Državni inspektori, dio kojih je prošao posebnu obuku vezanu uz zaštitu
autorskih prava i intelektualnog vlasništva, naplatili su 800 tisuća
kuna mandatnih kazni te ispisali 90 prekršajnih naloga i uputili 364
optužna prijedloga.
Kazne za prekršaje te vrste kreću se od pet do 50 tisuća kuna za pravne
osobe, dvije do 10 tisuća kuna za odgovorne osobe te oko četiri tisuće
kuna za fizičke osobe. Uz njih se često propisuju i zaštitne mjere,
poput oduzimanja računala i računalne opreme.
‘Smanjenje stope piratstva izravno utječe na lokalno gospodarstvo i
trebalo bi biti jedan od strateških ciljeva hrvatske gospodarske
politike. Stopa piratstva odražava razvojni potencijal hrvatskog
društva, koji je značajno niži u odnosu na zemlje članice EU-a. Hrvatska
je u završnoj fazi pregovora s Europskom unijom, a stanje u hrvatskom
gospodarstvu je daleko od zadovoljavajućeg. Ukoliko u Europsku uniju
uđemo s nerazvijenim gospodarstvom, uz stare čekaju nas i novi
problemi’, rekao je glasnogovornik BSA Andrej Matijević.
Ravnatelj Zavoda za intelektualno vlasništvo Željko Topić ne očekuje
dramatično poboljšanje kad je u pitanju zaštita intelektualnog
vlasništva. Ipak, smatra da se krećemo prihvatljivim tempom u dobrom
smjeru. Više ga brine to što se intelektualni kapital ne koristi u većoj
mjeri za poticanje rasta i stvaranje nove dodane vrijednosti.
Iz BSA najavljuju nove edukacijske kampanje, pravne postupke po
prijavama slučajeva softverskog piratstva koje redovito zaprimaju, ali i
testne provjere trgovaca koji prodaju softver
