Dijamant koji se koristi u metodi taloženja kemijskih para za proizvodnju tankih prevlaka stoji tisućiti dio vrijednosti dijamanta koji se koristi kao nakit
Unatoč strahovima od globalne gospodarske katastrofe,
grupa znanstvenika prkosi mjerama štednje svojim prilično dekadentnim
pristupom proizvodnji čipova – izrađuje ih od dijamanata, piše net.hr
Dijamanti su najbolji ženini prijatelji. Ne više. Vole ih i čipovi.
Znanstvenici sa Sveučilišta Vanderbilt kažu da dijamanti imaju osobine
koje ih čine učinkovitijima i otpornijima od silicija.
Oni tvrde da dijamantni čipovi mogu raditi na većim brzinama uz
manji utrošak energije, te da su otporni na zračenja i visoke
temperature.
Znanstvenici na Vanderbiltu ne misle da bi proizvodnja takvih
mikročipova bila skupa. Naime, moguće je proizvesti nanodijamantne tanke
premaze koji koriste vrlo male količine skupih materijala. Smatraju da
bi samo od jednog karata bilo moguće proizvesti milijarde čipova.
Dijamant koji se koristi u metodi taloženja kemijskih para za
proizvodnju tankih prevlaka stoji tisućiti dio vrijednosti dijamanta
koji se koristi kao nakit, kažu znanstvenici. Upravo zbog toga računaju
na to da bi u pogledu cijene dijamant mogao biti dostojan suparnik
siliciju.
Sada su u fazi izrade tranzistora, ali imaju planove i za tzv.
logička vrata (digitalne sklopove), o čemu su detaljno pisali u članku
objavljenom u Electronics Lettersu.
Nažalost, izgleda da dijamantni čipovi ipak neće tako brzo naći put do računala.
Mogućnosti primjene za dijamantne čipove zasad su ograničene na
vojnu elektroniku, elektroniku koja može neometano raditi u svemiru, za
iznimno brze prekidače i mjesta na kojima su čipovi izloženi ekstremnim
uvjetima.
Čipovi na bazi dijamanata mogu neometano raditi na temperaturi do
visokih + 500 Celzijevih stupnjeva i na niskim temperaturama od -150
Celzijevih stupnjeva.
Zbog nevjerojatno snažne otpornosti na zračenja i toplinu,
dijamantni čipovi se mogu koristiti i u nekim važnim, ali opasnim
postrojenjima, kao što su nuklearni reaktori.
net.hr/ezadar
