Poznati bloger upozorava na negativnosti mogućeg pristupanja Hrvatske ugovoru o obrani od krivotvorina na internetu
Svojim javnim zauzimanjem za potpisivanje kontroverznog međunarodnog
trgovinskog ugovora o obrani od krivotvorina poznatog kao ACTA
predsjednik države Ivo Josipović podignuo je na noge
hrvatsku javnost koja mu zamjera da se iz osobnih skladateljskih
interesa založio za prihvaćanje ugovora koji, prema mnogim ocjenama,
ograničava slobodu na internetu, piše slobodnadalmacija.hr
Skupina Anonymusi, koja je u više navrata i hakirala internetske
stranice Ureda Predsjednika i ZAMP-a, upozorava kako predsjednikova
podrška ACTA-i ne znači da je podržao borbu protiv piratstva, nego da je
podržao ugovor koji znači kraj interneta kakav poznajemo, kraj
demokracije i svake privatnosti i anonimnosti na internetu.
Zagrepčanin Ivo Špigel, predstavnik građanske
inicijative “Internet za sve”, napominje kako zaštita autorskih prava
nije sporna, ali zabrinjavaju represivne odredbe ugovora. – Jedna daje mogućnost operaterima da prate aktivnosti korisnika.
Primjerice, skidate li neki film sa servisa poput torrenta, može vam se
blokirati pristup internetu. Vaše ime moglo bi završiti na crnoj listi, a
kada na nju jednom dođete, više vam nijedan operater neće smjeti dati
pristup internetu – kaže Špigel.
Druga sporna odredba je i osnivanje tzv. ACTA-ina povjerenstva za
upravljanje procesom primjene sporazuma koja bi imala pravo nadzora nad
regulativama država. Predviđeno je kažnjavanje i same pomoći u kršenju autorskih prava pa bi
za portale kao što su YouTube ili Vimeo to moglo značiti i njihovo
gašenje. Protiv ACTA-e ustao je i komunikacijski stručnjak Marko Rakar, tvorac poznate Vjetrenjače, koji smatra kako je sjajno što su građani digli glas, u ovom slučaju na vrijeme.
– Reakcije koje vidimo zadnjih dana pokazuje da postoji jedna kategorija
ljudi u Hrvatskoj koji brinu o svjetskim problemima koji se dotiču i
nas. Vjerujem da će sada Vlada puno pažljivije vagati hoće li potpisati
ovaj ugovor ili ne – kaže Rakar. Podsjeća da su dvije slične akcije u SAD-u, ugovori SOPA i PIPA propali,
jer su izazvali oluju prosvjeda na mreži, dok je ACTA prošla u mnogim
zemljama, jer je najvećim dijelom pripremana daleko od očiju javnosti. – ACTA može izazvati i blokiranje nekih servisa. Na primjer, ako na
Facebooku nekolicina korisnika nepažljivo dijeli neki sadržaj, mreža se
može privremeno ili trajno suspendirati i za sve ostale korisnike u
Hrvatskoj – objašnjava Rakar.
Upozorava posebno na sporni članak 6. ugovora koji propisuje da se ne
smiju uvoziti, proizvoditi ili prodavati uređaji ili tehnologije koji
onemogućavaju nekome da kontrolira da li netko razmjenjuje zaštićene
sadržaje. Za razliku od predsjednika Josipovića, Vlada još nema stav o ACTA-i, a potpredsjednica Vlade Milanka Opačić najavila je kako će se svakako prije provesti javna rasprava. – Ministarstvo vanjskih poslova nije nadležno za ACTA-u, jer to nije
dokument po principu uzmi ili ostavi, nego je puno složeniji i svaka će
država tražiti neku svoju posebnu odredbu. To još nije došlo niti na
Vladu da bi se o tome službeno raspravljalo – poručio je Joško Klisović, zamjenik ministrice vanjskih poslova.
SD/eZd
