U 2013. godini 79 posto
kućanstava u 28 zemalja članica ima pristup internetu, a 76 ima
širokopojasni internet, dok je Hrvatska ispod eurpskog prosjeka sa 65
posto kućanstva koje imaju internet, od kojih 64 posto ima širokopojasni
internet, objavio je u srijedu Eurostat.
Najmanji pristup internetu ima Bugarska, 54 posto kućanstava,
zatim Grčka 56 posto i Rumunjska 58 posto. S druge strane, u Nizozemskoj
čak 95 posto kućanstava ima internet, u Luksemburgu 94 posto, Danskoj i
Švedskoj 93 posto.
Širokopojasni internet najrasprostranjeniji je u Finskoj 88
posto kućanstava, zatim u Danskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Velikoj
Britaniji po 87 posto, Njemačkoj 85 posto.
U Hrvatskoj 53 posto pojedinaca svakodnevno koristi internet, 10
posto ih ne koristi svaki dan ali barem jednom tjedno, dok 29 posto
nikad ne koristi internet.
Na razini EU-a 62 posto pojedinaca svakodnevno se koristi internetom, 10 posto barem jednom tjedno, a 21 posto nikad.
I tu također odskaču zapadne i sjeverne članice EU-a – u Danskoj
84 posto, Nizozemskoj 83 posto, Luksemburgu 82 posto, Švedskoj 81
posto, Finskoj 80 posto.
U Hrvatskoj 25 posto pojedinaca komuniciralo je putem interneta s
tijelima vlasti, a europski prosjek korištenja e-vlada usluga je 41
posto.
Tu također prednjače sjeverne članice – Danska 85 posto, Nizozemska 79 posto, Švedska, 78 posto, Francuska 60 posto.
Na dnu ljestvice je Rumunjska s 5 posto pojedinica koji su
tijelima vlasti komunicirali preko interneta, slijedi Italija s 21 posto
te Bugarska i Poljska s po 25 posto.
Istraživanje je obuhvatilo kućanstva s najmanje jednom osobom u
dobi između 16 i 74 godine i provedeno je u drugoj polovici 2013.
