Kina se u četvrtak pridružila zemljama spremnima ulagati u indijski
civilni nuklearni sektor te je iskazala potporu New Delhiju da dobije
stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a, objavljeno je nakon sastanka
kineskog šefa države Xi Jingpinga s indijskim domaćinom Narendrom
Modijem.
Indija bi mogla kupovati nuklearne reaktore od Kine
koja će se za udio u velikom indijskom nuklearnom sektoru natjecati sa
Sjedinjenim Državama, Francuskom, Rusijom i još nekoliko zemalja.
Xi je najavio ulaganja nakon sastanka s Modijem u New Delhiju u
četvrtak, dan nakon što su se Modi i japanski premijer Shinzo Abe
dogovorili da će ubrzati sklapanje sporazuma o nuklearnoj energiji.
Ranije u rujnu Indija je zaključila sporazum o kupnji uranija od Australije.
Nuklearna energija ključ je budućih energetskih planova Indije
koja ima 1,2 milijarde ljudi, a njih četvrtina nema pristupa električnoj
struji.
U Indiji se nuklearni energetski izvori koriste samo 3 posto.
Indija bi u sljedećih deset do 15 godina trebala ostvariti ugovore u
vrijednosti od 150 milijarda dolara, a Kinezi žele dio tog kolača.
Xi je nakon sastanka s Modijem istaknuo da Peking podržava težnje New Delhija da ostvari jaču ulogu u Ujedinjenim narodima.
Indija nije stalna članica Vijeća sigurnosti iako je domovina
sedmine svjetskog stanovništva. Kina je jedna od pet stalnih članica uz
SAD, Rusiju, Veliku Britaniju i Francusku.
Posjetom kineskog predsjednika Indiji dominirala su najavljena
kineska ulaganja od 20 milijarda dolara u Indiju no dvije zemlje nisu
mogle zaobići spor oko teritorija na Himalaji.
Oko 1000 vojnika s obiju strana sučelilo se u četvrtak na
visoravni Ladakh u indijskoj državi Džamu i Kašmir. Sučeljavanje na 3500
kilometara dugoj himalajskoj granici između dviju zemalja bacilo je
sjenu na Xijev posjet. Vojnici su se povukli, a Xi i Modi kazali su da
se pitanje granice treba brzo riješiti.
Nakon kratkog rata 1962. u toj regiji Indija i Kina pregovarale
su o granicama u 14 krugova, no bez rezultata. Indija drži da Kina
ilegalno zauzima 38.000 četvornih kilometara njezina teritorija na
sjeverozapadu, a Peking polaže pravo na površinu od 90.000 četvornih
kilometara u državi Arunachal Pradesh na sjeveroistoku Indije.
