Tridesetak znanstvenika okupljenih u sklopu Konvencije o biološkoj
raznolikosti razmotrilo je stotine postojećih studija o toj pojavi i
pripremilo sintezu za 12. skup UN-ove konvencije za zaštitu
bioraznolikosti koji se održava u Pyeongchangu (Južna Koreja).
U izvješću se ukazuje na ozbiljnost te pojave kojoj po brzini
nema presedana, ističe se da su učinci vrlo raznoliki i ukazuje na
činjenicu da će se ona nastaviti idućih desetljeća.
“Neizbježivo je da će za 50 do 100 godina, antropogenske (izaziva
ih čovjek) emisije ugljičnog dioksida nastaviti povećavati kiselost
oceana do razina koji će imati masovne posljedice, najčešće negativne,
na morske organizme i ekosustave te na dobra i usluge povezana s njima”,
pišu znanstvenici.
Kiselost oceana varira u tijeku dana i sezona, lokalno i regionalno i ovisi o dubini voda, kažu znanstvenici.
“Ekostustavi i staništa uz obalu podložnija su tim promjenama od onih koja su na otvorenom moru”, ističu.
Tako primjerice kiselost oceana snažno utječe na plodnost nekih vrsta, dok su druge otpornije, govore istraživanja.
Koralji, mekušci, bodljikaši (morske zvijezde, ježinci, morski
krastavci i sl.) vrlo su osjetljivi na te promjene koje smanjuju ritam
njihova rasta i postotak preživljavanja.
S druge strane, nekim algama i mikroalgama i nekim tipovima fitoplanktona takve promjene odgovaraju.
U izvješću se ističu i gospodarsko-društvene posljedice kiselosti
koje su već vidljive u nekim dijelovima svijeta, primjerice na
akvakulturu na sjeverozapadu Sjedinjenih Država ili na kulturu kamenica.
Opasnosti su velike za koraljne grebene u tropskim zonama jer
“sredstva za život 400 milijuna ljudi ovisi o tim staništima”,
upozoravaju stručnjaci.
Učinke kiselosti ocena treba dodatno istražiti, zaključuje
skupina te ističe da jedino smanjenje emisija CO2 može iskorijeniti taj
problem.
