Europski satelit Rosetta u srijedu je prijepodne oslobodio robot
Philae koji je time samo uz pomoć gravitacije počeo povijesno spuštanje
na komet “67P Čurjumov-Gerasimenko”, veliku masu leda i prašine udaljenu
oko 510 milijuna kilometara od Zemlje, objavila je Europska svemirska
agencija (ESA) iz svoje knotrole leta u Darmstadtu.
Potvrda o razdvajanju Rosette i Philaea stigla je u 10 sati, a
radio signalu je zbog goleme udaljenosti trebalo 28 minuta i 20 sekundi
da stigne odašiljača na Rosetti do Zemlje.
Robotu za spuštanje na površinu kometa treba oko sedam sati, a
signal kojim se potvrđuje slijetanju trebao bi na Zemlju stići oko 17
sati po srednjoeuropskom vremenu.
Europska svemirska agencija (ESA) koja vodi projekt upisala bi
se time u povijest svemirskog istraživanja jer nijedna misija do sada
nije uspjela spustiti letjelicu na komet.
“Sada sve ovisi o Isaacu Newtonu, na putu smo prema površini”,
kazao je profesor Mark McCaughrean, viši znanstveni savjetnik u ESA-i,
prenosi BBC. “Ukoliko Isaac bude prema nama prijateljski nastrojen danas
ćemo ostvariti veličanstveno spuštanje.”
Slaba gravitacija
Jedan od problema koje robot treba svladati je vrlo slaba
gravitacija na ledenoj planini širokoj četiri kilometra i robotu
Philaeu, nazvanom tako po otoku na Naserovom jezeru na Nilu, moglo bi se
dogoditi da naprosto odskoči natrag u svemir ukoliko odmah po dodiru s
površinom kometa ne uspije ispaliti posebne ‘harpune’ kojima bi se
trebao usidriti na površinu.
Ukoliko uspije sletjeti i ostati na površini kometa, prvo što će
napraviti jest fotografiranje okoline – neobičnog pejsaža koji sadrži
duboke jame i visoke ledene šiljke.
Slijetanje je događaj s vrlo neizvjesnim ishodom tim više što se
u srijedu rano ujutro potisni sustav kojim se robot trebao prilijepiti
uz površinu kometa nije mogao pokrenuti. To znači da robot sada nema
ništa što bi ga guralo prema površini planeta nakon odvajanja od
Rosette. Robot težak oko sto kilograma nema nikakva načina utjecati na
svoje spuštanje i u potpunosti ovisi o gravitaciji.
Priroda i tvrdoća terena odabranog za slijetanje nisu poznati i
može se raditi o bilo čemu od tvrde stijene do pahuljasto meke površine.
Teren koji je izabran za slijetanje daleko je od ravnog. Philae
bi mogao udariti i razbiti se o liticu, survati se niz strminu ili čak
nestati u nekoj rupi.
Ukoliko slijetanje uspije, znanstvenici će dobiti prve
informacije s kometa koji skriva ključne informacije o izvornim tvarima
koje su kreirale Sunčev sustav prije više od 4,5 milijarda godina.
Čak i u suprotnom, snimke i mjerenja koje je dosad poslao
satelit Rosetta daju puno materijala za istraživanje i možda i pisanje
novih udžbenika o nastanku Sunčeva sustava.
Rosetta je na put sa Zemlje krenula prije punih deset godina, a misija je dosad koštala 1,3 milijarde eura.
