Kairo i Moskva potpisali su u
utorak protokol o izgradnji prve nuklearne elektrane u Egiptu, rekao
je egipatski predsjednik Abdel Fatah al Sisi u društvu kolege
Vladimira Putina koji je izrazio nadu u novi krug pregovora o Siriji i
konačno mirno rješenje sukoba.
Dvije zemlje “potpisale su protokol o izgradnji nuklearne
elektrane u okolici Dabe”, na sjeveru Egipta, rekao je Sisi na tiskovnoj
konferenciji.
“Riječ je o izgradnji nuklearne elektrane ruske tehnologije, s
četiri bloka snage po 1200 megavata svaki”, rekao je Sergej Kirijenko,
glavni direktor Rosatoma, ruske državne agencije za atomsku energiju,
kako prenosi novinska agencija Ria Novosti.
To je elektrana novog naraštaja, “nakon Fukushime” i Rusija je voljna odobriti zajam za njezinu izgradnju, dodao je.
Predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak je počeo dvodnevni
posjet Egiptu ne bi li ojačao utjecaj Rusije u toj zemlji čiji su se
odnosi s Amerikom, najvećim partnerom, donekle pogoršali nakon krvava
progona oporbe.
Stručnjaci misle da je ta najmnogoljudnija arapska zemlja jedna
od onih s kojima Rusija – izolirana i na meti kritika zbog ukrajinske
krize – želi osnažiti diplomatsku i gospodarsku suradnju. Riječ je o
prvom državnom posjetu Vladimira Putina u zadnjih deset godina.
Kremlj je u nedjelju objavio da će “dvojica čelnika posebnu
pažnju posvetiti jačanju trgovinskih i gospodarskih veza dviju zemalja”.
Napose je izdvojio “potpisivanje ugovora o investicijama”.
U središtu razgovora, navodi Moskva, je “veća suradnja u
suzbijanju međunarodnog terorizma”, sukobi u Siriji, Iraku i Libiji te
izraelsko-palestinska kriza.
“Očekujemo novi krug razgovora (o Siriji) koji će u konačnici,
nadam se, voditi mirnom rješenju stanja u Siriji”, rekao je Putin.
Novi razgovori između sirijskih strana u Moskvi trebali bi se
održati za oko mjesec dana, piše Reuters. Moskva je dugogodišnji
saveznik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada čija vlada brojne svoje
protivnike naziva teroristima.
Premda međunarodne nevladine organizacije za ljudska prava
kritiziraju Sisija da vlada čvršćom rukom od Mubaraka, Rusija nikada
nije iznijela ni najmanju primjedbu u vezi s time.
U mjesecima nakon smjene Muhameda Mursija, prvog demokratski
izabranog egipatskog predsjednika, policija i vojska ubile su više od
1400 islamističkih prosvjednika. Više od 15.000 Mursijevih pristaša je
zatvoreno, a stotine su osuđene na smrt u ubrzanim masovnim sudskim
postupcima.
Zapadne prijestolnice su 2013. nerijetko blago kritizirale grubi
progon egipatske oporbe, a Washington, glavni financijer Kaira,
obustavio je svoju, uglavnom vojnu, pomoć, da bi je obnovio 2014.,
premda SAD redovito proziva Egipat zbog povreda ljudskih prava i progona
oporbe.
“Putin i dalje izvlači korist iz nedefiniranosti i proturječja
zapadnih politika prema Bliskom istoku”, rekla je Ana Borševska,
stručnjakinja za Rusiju u washingtonskom institutu For Near East Policy.
Ruska glasila su u rujnu pisala da su se Egipat i Rusija
dogovorili o kupoprodaji protuzračnih obrambenih sustava, borbenih
zrakoplova i helikoptera u vrijednosti 3,5 milijarda dolara, a koje će
financirati Saudijska Arabija. Otada u javnost nisu izašle nikakve
informacije o tome.
