Najveća svjetska izložba u Nikoli
Tesli trenutno gostuje u Madridu i u tom je dijelu Europe potaknula
hrvatsko-srpsku raspravu o tome “čiji je Tesla?”.
U srcu Madrida, u zgradi španjolske kompanije Telefonice,
izložbu svaki dan posjeti nekoliko tisuća ljudi, a vikendom i oko
12.000. Organizatori tvrde da se radi o najvećoj izložbi o Tesli u
povijesti.
Besplatan ulaz, hladno vrijeme i ulične reklame diljem grada
potaknule su mnoge na razgledanje pa u redovima čekaju deseci građana.
“Sada sam prvi put čula za Teslu i ne znam odakle je”, kaže Vanessa Rodriguez, studentica međunarodnih odnosa iz Meksika.
Izložbu o slavnom znanstveniku organiziraju Muzej Nikole Tesle
iz Beograda i Zaklada Telefonica, dio istoimenog telekomunikacijskog
diva. Pokrovitelj je srbijansko veleposlanstvo u Madridu.
Na ulazu u izložbeni prostor piše da se “Nikola Tesla rodio
1856. u Smiljanu, srpskom selu u Austrijskom Carstvu”. Hrvatska se na
izložbi ne spominje nigdje.
Isti uvodni tekst stajao je i na internetskoj stranici zaklade.
Hrvatska turistička zajednica u Madridu upozorila je hrvatsko
veleposlanstvo koje je kontaktiralo organizatore.
“Istaknuli smo da je Tesla rođen u Smiljanu u Hrvatskoj i da je
poznata njegova izjava ‘ponosim se srpskim rodom i hrvatskom
domovinom'”, kaže Karmen Šešelja, savjetnica u hrvatskom veleposlanstvu.
“Tekst na webu je korigiran”, dodaje.
Korigiran je tako da sad na njemu piše: “Sjeveroamerički
istraživač, srpskog porijekla, Nikola Tesla (Smiljan, zona s većinskim
srpskim stanovništvom u današnjoj Hrvatskoj)”. Taj podatak, međutim,
nije točan. Ni danas, niti u vrijeme Teslina rođenja.
Vladimir Jelenković, pomoćnik direktora beogradskog Muzeja
Nikole Tesle, napominje da izložba otvorena u studenom nema primjesa
nikakve politike.
“Nema ničeg spornog. Tesla je rođen u Vojnoj krajini u
Austrijskom Carstvu, u Habsburškoj Monarhiji”, naglašava i Jelenković i
obrazlaže da je Vojna krajina u vrijeme Teslina rođenja bila pod
izravnom austrijskom upravom.
Vojna krajina je ukinuta i vraćena matici zemlji 1881. godine.
“Dakle, Vojna krajina u vrijeme Teslina rođenja, nema nikakve
veze s Hrvatskom niti u bilo kojoj varijanti to može biti zemlja
genijalnog istraživača”, tvrdi Jelenković.
Glasnogovornik Telefonice David Arranz nije odgovorio na upit
Hine. Španjolski autori Maria Santoyo i Miguel Delgado, koje je za
tekstualni opis izložbe angažirala zaklada, nisu bili dostupni za
komentar.
“Ovo je kontroverzno pitanje”, kaže Sara Gimeno, 24-godišnja
asistentica u Telefonici dok posjetitelje izložbe šalje u dugački red na
ulazu. “Prosrpski izvori tvrde da nema veze s Hrvatskom, dok oni skloni
Hrvatima ističu da se Hrvatsku mora spomenuti”, kaže.
Izložba pod nazivom “Nikola Tesla: Njegova je budućnost”
završava u nedjelju, a iz Madrida putuje u Meksiko, Argentinu, Brazil i
Čile.
“Zbog izuzetnog interesa španjolske publike Telefonica je
zainteresirana za njeno gostovanje u Latinskoj Americi gdje posluje u
četrnaest zemalja”, kaže Jelenković.
U posljednjih nekoliko godina izložba je bila prikazana u više
od 20 zemalja, uključujući Austriju, Francusku, Kinu, Australiju i SAD.
Srbija intenzivno radi na promoviranju Nikole Tesle, čije ime
nosi beogradski aerodrom i čiji se lik nalazi na njenim novčanicama,
vidno istaknutima na madridskoj izložbi. Eksponati, uključujući
fotografije znanstvenika i njegove osobne zapise, dopremljeni su iz
Beograda.
Prijepor među državama ne iznenađuje Josea Luisa de la Penu,
direktora diplomatske škole u Madridu, dijela španjolskog ministarstva
vanjskih poslova. “Za zemlju je važno reagirati u ovakvim slučajevima,
no nema nikakva jamstva da će druga strana nešto promijeniti”, kaže.
Jelenković, pak, napominje da beogradski Muzej Nikole Tesle u
svojim samostalnim izložbama koristi najkorektniju definiciju Tesle –
srpsko-američki znanstvenik, fizičar, inženjer i izumitelj, rođen je u
selu Smiljanu, u Vojnoj krajini (tada u Austrijskom Carstvu, danas u
Republici Hrvatskoj).
Savjetnica u hrvatskom veleposlanstvu Šešelja napominje da
organizatori u Madridu “nigdje nisu spomenuli Tesline veze s Hrvatskom”.
Ovo nije prvi ovakav spor u Madridu. Prije dvije godine je u
glavnom gradu Španjolske organizirana izložba o Ivi Andriću, dobitniku
Nobelove nagrade za književnost i jugoslavenskom diplomatu u Madridu.
Srbija se prometnula u glavnog organizatora, a različite stavove na
otvaranju izrazila su veleposlanstva Hrvatske i BiH.
Istovremeno, posjetitelji prolaze tamnom prostorijom u kojoj blješte 3D računalne animacije Teslinih pronalazaka.
Na zidu su ispisane i riječi samog izumitelja: “Ostavimo da
budućnost kaže istinu i sudimo svakoga prema njegovim uspjesima i
ciljevima”.
