Do sada su tek 34 zemlje
predale svoje planove za borbu protiv emisije stakleničkih plinova
nakon 2020. i ponuđena rješenja nisu zadovoljavajuća jer neće
omogućiti ispunjavanje planiranih ciljeva u ograničavanju globalnog
zagrijavanja koje su odredili Ujedinjeni narodi, upozorili su svjetski
stručnjaci za zaštitu okoliša koji su posebno kritizirali Rusiju zbog
toga što predviđa čak i rast emisije stakleničkih plinova.
SAD, EU, Meksiko, Švicarska, Norveška i Gabon do sada su jedini
predali svoju strategiju borbe protiv globalnog zagrijavanja Ujedinjenim
narodima. Ti planovi trebali bi predstavljati kamen temeljac globalnog
sporazuma koji bi se trebao postići u prosincu u Parizu.
“Žalimo što ih je toliko malo do sada podneseno”, kazao je
Miguel Arias Canete, europski povjerenik za klimu i energiju. Do sada
podneseni planovi obuhvaćaju prijedloge za oko 30 posto svjetske emisije
stakleničkih plinova.
Posljednji dan ožujka bio je prvi neformalni rok za podnošenje strategija koje bi trebale usporiti učinke klimatskih promjena.
Prema znanstvenicima mjere koje su dosada zemlje zacrtale neće
dovesti do željenog cilja – ograničavanja porasta globalne temperature
za ne više od dva stupnja Celzija do 2100. u odnosu na prosječnu
temperaturu na planetu u predindustrijsko doba.
Umjesto toga, predložene
mjere dovele bi do porasta globalne temperature za tri do četiri
stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko doba.
“Nadamo se da će se ambicije povećavati” sljedećih mjeseci, kaže
znanstvenik Niklas Hoehne koji sudjeluje u programu procjena trendova
rasta globalne temperature.
Prema znanstvenicima ruske su mjere “nedovoljne” a mjere ostalih
zemalja “osrednje”.
Najave da Japan planira smanjiti svoju emisiju
stakleničkih plinova do 2030. tek za 20 posto nazvali su također
“nedovoljnim”.
Ruski je cilj do 2030. ograničiti emisiju na 25 do 30 posto
ispod razine iz 1990. No, 2012. ta je zemlja imala emisiju 32 posto
manju od one 1990. što znači da je ostavila prostor za povećanje od
nekoliko posto do 2030., upozoravaju znanstvenici.
Washington planira do 2025. smanjiti emisiju do 28 posto ispod
razine zabilježene 2005., dok Europska unija obećava da će do 2030.
smanjiti emisiju za 40 posto u odnosu na onu iz 1990.
UN-ova dužnosnica Christiana Figueres, zadužena za borbu protiv
klimatskih promjena, kaže kako očekuje da će podnesene strategije, za
koje je rok 1. listopada, obuhvatiti problem 80 posto svjetske emisije
stakleničkih plinova.
