Hrvatska bi uskoro mogla postati zemlja partner Europske svemirske agencije (ESA), a naši znanstvenici i gospodarstvenici dobiti priliku sudjelovati u nizu misija u području istraživanja svemira i Sunčeva sustava, saznaje Slobodna Dalmacija
Nakon što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prije godinu dana uputilo pismo namjere glavnom direktoru ESA-e Jeanu-Jacquesu Dordainu sa zahtjevom da Hrvatska postane zemlja partner toj agenciji, kao sljedeći korak prema potpisivanju sporazuma o suradnji u našoj će zemlji 12. i 13. svibnja boraviti delegacija ESA-e.
– Svrha sastanka je raspraviti mogućnosti, kao i prijedlog sporazuma o svemirskoj suradnji u mirnodopske svrhe između Hrvatske i ESA-e – kažu u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta vezano uz temu susreta.
ESA, koja je nastala na temeljima Organizacije za svemirska istraživanja iz 1961. godine i ustrojena kao međuvladina organizacija, danas okuplja više od dvadeset europskih država članica, a osim razvijenih zapadnih zemalja tu su i Mađarska, Poljska i Rumunjska. Zašto je to članstvo važno za Hrvatsku, objašnjavaju iz MZOS-a.
– Glavno načelo ESA-e jest da uloženi novac država članica uvijek bude korišten u tim državama kroz razvoj industrije i sveučilišta. Zemlje članice koje sudjeluju svojim kontribucijama u proračunu, a za 2013. godinu one su iznosile ukupno 4,3 milijarde eura, imaju mogućnosti sudjelovati u istraživačkim i razvojnim programima te industrijama ESA-e – kažu u Ministarstvu.
Detalji mogućeg sporazuma s Hrvatskom još nisu poznati, ali u MZOS-u objašnjavaju dinamiku stupanja u članstvo koje se ostvaruje kroz tri stupa: prvih pet godina država je u statusu ugovora o suradnji, pri čemu nije dužna plaćati financijski doprinos agenciji, a što je moguće i prolongirati.
– U tom razdoblju Hrvatska bi mogla razmjenjivati informacije s ESA-om putem sastanaka, radionica, programa obuke i kroz primjenu specifičnih podataka. U toj fazi moguće je koristiti pomoć ESA-e u sastavljanju nacionalne svemirske strategije – otkrivaju u MZOS-u.
U drugom petogodišnjem razdoblju, država postaje takozvani European Cooperating State i plaća fiksnu članarinu od milijun eura godišnje, a što je također moguće prolongirati.
Tek u trećoj fazi država postaje punopravnom članicom te je dužna plaćati članarinu koja se određuje na temelju BDP-a.
– Tu se otvaraju mogućnosti državi članici sudjelovanja u obveznim i opcijskim programima, industrijskim aktivnostima, a time se i optimizira povrat uloženih sredstava – smatraju u MZOS-u, uz poruku da dugoročna ulaganja u znanost, koja se temelje na izvrsnosti i pristupu najmodernijoj istraživačkoj infrastrukturi, pridonose ulaganju u društvu, a krajnji cilj je povezati znanost i gospodarstvo.
