UN-ova analiza sugerira da utjecaj na povećanje količine otpada imaju manjak informiranosti i motivacije
Ako ste mislili da naša kultura bacanja nepoželjnih gadgeta i
drugih električnih uređaja ima loš utjecaj na okoliš, vrijeme
je da se zabrinete.
Studija na sveučilištu Ujedinjenih nacija tvrdi da se volumen
e-otpada u istočnoj i jugoistočnoj Aziji između 2010. i 2015.
podigao za 63 posto dosegnuvši vrtoglavih 12,3 milijuna tona.
Hong Kong, Singapur, Tajvan i kontinentalna Kina, očekivano,
najveći su lokalni generatori elektroničkog otpada. Pitanje je,
doduše, zbog čega je došlo do naglog porasta.
Izvješće tvrdi da su glavni krivci nagli tehnološki i društveni
napredak. Neke države u Aziji (poput Kine) doživjele su nagli
porast srednje klase. Iako to donosi veliko poboljšanje
u kvaliteti življenja, ono uzrokuje i povećanu
potrošnju kupljenih uređaja koji neminovno završavaju na
smetlištu. Nadalje, rast novih tehnologija poput
nosivih gadgeta nimalo ne pomaže situaciji.
Tijekom ere u kojoj je lako uvoziti proizvode, a opet ih
je teško zadržati na dugo vrijeme, nije čudno da se
količina smeća povećala.
UN-ova analiza također sugerira da utjecaj na povećanje
količine otpada imaju manjak informiranosti i motivacije. Mnogi
ljudi ne shvaćaju da uređaje ne bi trebali bacati u smeće, a
oni koji su toga svjesni nemaju preveliku motivaciju za to da
se starih uređaja riješe ispravno po okoliš. Zašto nositi
telefon na reciklažu ako je najbliže reciklažno dvorište
udaljeno desetak kilometara? Ili još bolje, zašto reciklirati
ako će vas sve to koštati truda i vremena? Da bude još gore,
vlade ponekad ili nemaju adekvatne zakone o e-otpadu ili ih ne
mogu provoditi.
Nasreću, nije sve tako crno. Japan, Južna Koreja i Tajvan vrše
relativno dobru sanaciju e-otpada, a države poput Kine,
Malezije, Filipina i Vijetnama također imaju zakone o e-otpadu.
Situacija bi se trebala poboljšati nakon što pravni sustavi i
javno osvještavanje dobiju na brzini. Na žalost svih nas,
situacija će se vjerojatnije pogoršati prije no što se
poboljša.
