Bakterija koja je uzrokovala “crnu smrt” u 14.
stoljeću i druge stravične pandemije, morila je čovječanstvo mnogo duže
nego što se dosad znalo.
Skupina danskih znanstvenika
proučila je DNK ljudskih ostataka iz Brončanog doba u Europi i Aziji i
otkrila da je bakterija, yersinia pestis, bila prisutna u čovječanstvu
2800 godina prije Krista, odnosno čak 3000 godina ranije od dosadašnjeg
najstarijeg dokaza o kugi.
Kuga je ubila ni ne zna se koliko
desetaka milijuna ljudi u pandemijama koje su se protezale stoljećima i
preoblikovale ljudsko društvo.
“Kuga je utjecala na ljudsku
populaciju na velikim geografskim područjima mnogo prije nego što smo
mislili”, rekao je evolucijski genetičar Eske Willerslev sa sveučilišta u
Kopenhagenu.
Znanstvenici su proučili DNK iz zuba 101 osobe sa
šest lokacija: tri iz Rusije te po jedne u Poljskoj, Estoniji i
Armeniji. Sedam od njih imalo je tragove infekcije yersinijom pestis.
Stručnjaci
su tražili i vrijeme ključnog događaja u razvoju kuge, mutacije koja je
omogućila da se bakterija prenosi buhama. Yersiniju pestis s takvom
mutacijom otkrili su kod osobe koja je umrla u Armeniji otprilike 951
godine pr.n.e.
Njihova studija, objavljena u časopisu Cell,
pokazala je da je kuga bila raširena u Europi i Aziji tijekom Brončanog
doba. Najstariji dokaz pristunosti bakterije pronađen je u DNK uzorcima
ljudi pokopanim oko 2800. pr.n.e. u masovnoj grobnici u Bateniju, na
Altaju, srednja Azija.
Dosad je najstariji dokaz o kugi bio onaj iz Njemačke iz 540. godine nove ere, rekao je danski genetičar Simon Rasmussen.
“Yersinia
pestis iz Bronačnog doba predstavlja prijelazno stanje, još nije
evoluirala da bi mogla biti prenošena buhama ili uzrokovati bubonsku
kugu. Ali je bila sposobna uzrokovati septičnu i plućnu kugu”, rekao je
Rasmussen.
Bakertija se do mutacije prenosila samo ljudskim
kontaktom. Poslije je mogla preživjeti u utrobi buha, opstruirajući
njihov probavni takt i tjerajući ih da zato grizu sve što mogu.
Posljedica je bila širenje kuge u neslućenim razmjerima.
Yersinia
pestis uzrokovala je dvije najsmrtonosnije pandemije u povijesti
ljudskog roda – Justinijanovu kugu u 6. stoljeću, tako nazvanu po
bizantskom caru koji je obolio i preživio, i Crnu smrt u 14. stoljeću.
Prva je odnijela između 25 i 50 milijuna života, a druga od 75 do 200
milijuna.
