Prelazak sa standarda DVB-T /MPEG-2 na DVB-T2 H.265/HEVC uz
dodatni trošak građanima bi trebao donijeti bolju sliku na
televizorima. Što točno donosi, hoće li TV kuće zbog toga morati dodatno
investirati i koje su razlike između sustava kodiranja oko kojeg još
odluka nije donesena?
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) najavila je
prošlog tjedna prelazak digitalne zemaljske televizije na standard DVB-T
na DVB-T2. Uz DVB-T2, trebao bi doći novi standard kodiranja pa će tako
zastarjeli MPEG-2, koji je bio zastario i kad je uveden,
najvjerojatnije zamijeniti H.265/HEVC.
Prema najavi, sve to se neće dogoditi prije 2019., a u periodu od 2019.
do 2021. građani će moći zamijeniti svoju prijamničku opremu bilo da se
radi o televizorima, bilo uređajima Set Top Box (STB), koje je većina kućanstava morala kupiti 2011., kada se u potpunosti s analognog prešlo na digitalni signal.
Sama najava da bi građani morali nabaviti nove STB-ove, čija se cijena u prosjeku trenutno kreće oko 250 kuna,
ili televizore, ako ne žele imati male crne kutije na policama,
izazvala je negodovanja na društvenim mrežama jer većina ljudi smatra da
se radi o ‘novom državnom čišćenju ionako ispražnjenih novčanika’.
Što zapravo znači prelazak s DVB-T-a na DVB-T2?
Osim građana, dodatni trošak očekuje Odašiljače i veze, TV kuće, ali i
mobilne operatere koji će morati investirati u nabavku nove opreme. Sve
to znači više stotina milijuna kuna u državnom proračunu s različitih
stavki od PDV-a pa do plaćanja različitih dozvola. No kakvu će korist
od svega toga u konačnici imati građani?
‘Prelazak na standard DVB-T2 otvara mogućnost za emitiranje većeg broja
televizijskih programa u visokoj razlučivosti, odnosno, kako u
inženjerskom žargonu volimo reći, u HD-u. To je ujedno najveća prednost
jer je učinkovitost takva kodiranja mnogo veća. Naime, u jedan
multipleks može stati više televizijskih kanala nego dosad. To nije samo
prednost za HRT, nego i sve za druge nakladnike koji će moći imati više
programa ili one postojeće prebaciti u veću rezoluciju, odnosno u HD, a u budućnosti i u Ultra HD.
Povećanjem kompresije i kapaciteta, odnosno mogućnosti stavljanja većeg
broja televizijskih kanala u jedan multipleks trebala bi padati i
cijena emitiranja, naravno za istu kvalitetu slike’, pojasnio je za
tportal Duško Zimonja, bivši ravnatelj Tehnologije na HRT-u, koji nam je odgovorio na pitanja prošlog tjedna, dok je još bio ravnatelj.
Od svih TV kuća s nacionalnom koncesijom HRT je trenutno u najvećem
investicijskom ciklusu od 180 milijuna kuna započetom prije dvije
godine, ali na Prisavlju ističu kako on nije u uskoj vezi s prelaskom na
DVB-T2.
‘U ovom trenutku nakladnicima prelazak na DVB-T2 u proizvodnom lancu
nema značenja. Dakle, ove investicije nisu vezane uz sustav kodiranja.
Investicije su pokrenute kako bismo podignuli kvalitetu i približili se
HD-u. Naime, na DVB T-2 možemo prijeći i sa SD signalom’, pojasnio je Zimonja.
Zoran Janković, direktor tehnike RTL-a, ne otkriva
koliko će njegova kuća morati investirati zbog prelaska na DVB-T2, ali
napominje da će prelazak na novi standard značiti prije svega ‘mogućnost
emitiranja u boljoj kvaliteti’.
‘Iako smo dobrim dijelom spremni na prelazak na HD i dio produkcije se
proizvodi u HD kvaliteti, potrebna su značajna ulaganja da bi emitiranje
bilo HD’, istaknuo je Janković.
H.264/AVC ili H.265/HEVC
I dok TV kućama sam prelazak na DVB-T2 nije sporan, ono što još nije
dogovoreno standard je kodiranja. I sam HAKOM je u svom priopćenju
istaknuo da će to najvjerojatnije biti H.265/HEVC, a ne H.264/AVC, pa je
i pozvao građane koji uskoro planiraju kupovati nove televizore da
obrate pažnju na to da imaju oznaku DVB-T2 / H.265/HEVC kako bi u
budućnosti izbjegli dodatne troškove.
Janković ističe da o standardu kodiranja i emitiranja odlučuje
Povjerenstvo za izradu nacrta strategije DVB-T2/DD2, čiji su članovi sve
obuhvaćene interesne skupine – pa tako i predstavnici svih
televizijskih nakladnika. Dodao je i da Povjerenstvo trenutno razmatra
sve aspekte odabira između standarda H.264 i H.265, ali da još nije donesena odluka.
‘U HAKOM-ovoj objavi stoji da će standard po svemu sudeći biti H.265, ne
i da je odlučeno da će tako biti. U nacrtu strategije naći će se
standard koji, nakon obavljenih testiranja i analiza, konsenzusom
odabere Povjerenstvo’, kazao je Janković.
Srećko Husnjak, direktor tehnike Nove TV, istaknuo je da prema njihovim saznanjima budući standard još nije definiran.
‘Pozorno pratimo ono što se događa. Sigurno je da nam buduće vrijeme
donosi promjene i da će one zahtijevati određene investicije Nove TV,
ali i određene investicije građana u prijamnu opremu. Oba navedena
standarda imaju svojih prednosti i nedostataka te je u ovom trenutku
prerano govoriti o tome što je bolje i koje su eventualne posljedice po
nas kao nakladnika’, zaključio je Husnjak.
